Profesor na ekonomskom fakultetu, Darko Tipurić, jednoglasno je izabran za novog predsjednika Hrvatskog društva ekonomista.
Hrvatsko društvo ekonomista je posvećeno promociji i razvoju ekonomske struke i znanosti s ciljem razvoja hrvatskoga gospodarstva uključivanjem akademskih, poslovnih, političkih i drugih predstavnika društva u oblikovanje ekonomskih politika za gospodarski održivi rast i ekonomsku uspješnost Hrvatske u širem okruženju, a dužnost predsjednika društva do sada je obnašao Ljubo Jurčić, doktor ekonomskih znanosti, sveučilišni profesor, bivši ministar i saborski zastupnik.
- Novo vodstvo unosi nove promjene, a te promjene će biti unaprjeđenje postojećega i približavanje novim trendovima u gospodarstvu. To znači da ne smijemo izgubiti iz vida sve ono što nosi četvrta gospodarska revolucija u promjeni ekonomske strukture i načina kako se razvijaju poslovni modeli te će Hrvatsko društvo ekonomista i dalje slijedom svoje tradicije snažno povezivati s jedne strane znanost, s druge strane struku i gospodarstvo, vodeći računa o dugoročnim interesima Hrvatske iz perspektive organizacije koja nije politički obojena i koja svojim djelovanjem treba dati obol sveukupnom razvoju naše zajednice u budućnosti - rekao je Tipurić za Lider.
Darko Tipurić rođen je 8.3.1966. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1989. godine. Dobitnik je Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu kao jedan od najboljih studenata generacije na Sveučilištu. Magistrirao je na poslijediplomskom studiju Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1991. godine, obranivši magistarski rad ‘Fenomen marketinga i marketinška znanost‘. Godine 1993. obranio je doktorsku disertaciju ‘Interorganizacijski odnosi u kanalima marketinga‘ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom 1991. godine bio je na specijalističkom usavršavanju iz područja organizacijskog ponašanja u Beču (Wirtschaftuniversität i University of Kentucky).
Od veljače 1993. godine radi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za organizaciju i menadžment, prvo u zvanju asistenta, a od 1994. u zvanju višega asistenta. Sredinom 1997. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, 2001. godine u zvanje izvanrednog profesora i 2004. godine u zvanje redovitog profesora, a 2009. godine u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.
Gostujući je profesor na Sveučilištu na Malti, splitskom i sarajevskom Ekonomskom fakultetu, Sveučilištima u Puli i Dubrovniku te Visiting Fellow na Leeds Metropolitan University.
Nositelj je kolegija ‘Poslovno odlučivanje‘, ‘Strateški menadžment‘, ‘Međunarodni menadžment‘, ‘Poslovna strategija‘ i ‘Korporativno upravljanje‘ na preddiplomskom i diplomskom studiju.
Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz područja menadžmenta u zemlji i inozemstvu. Znanstveni i stručni interes posljednjih godina usmjeren mu je na istraživanje konkurentske sposobnosti i strategija hrvatskih poduzeća te na radničko dioničarstvo, privatizaciju i korporativno upravljanje.
Dobitnik je četiri nagrade ‘Mijo Mirković‘ za knjige ‘Strateški savezi: suradnjom poduzeća do konkurentske prednosti‘ 2002. godine, ‘ESOP i hrvatsko poduzeće‘ 2004. godine, ‘Nadzorni odbor i korporativno upravljanje‘ 2006. godine i ‘Korporativno upravljanje‘ 2008. godine.
- U HDE želimo biti u korak s korjenitim promjenama u društvu, temeljiti naš rad na povezivanju znanosti i struke i biti neovisni činitelj koji će utjecati na socijalna i gospodarska zbivanja.
Zajedno s drugima u Hrvatskoj, želimo ostaviti zasade u kojima neće biti zadovoljstva osrednjim i nebitnim rezultatima, niti mjerilima i poticajima koja će ohrabrivati prosječnost. Potrebni su nam dugotrajni i sustavni napori, disciplina i inovativnost u radu, upornost i htijenje i, ponajprije, želja da možemo mijenjati svijet kako bismo ostvarili iznadprosječno postignuće svih nas, grupno i pojedinačno, kao duhovnu i intelektualnu kategoriju sakupljenog znanja i iskustva te prenošenja istog.
Istovremeno, trebamo se i dalje razlikovati, imati drukčija mišljenja, pristupe i stavove. Kao što je Lippmann napisao ‘Kad svi misle isto, znači da nitko ne misli dovoljno‘ - zaključuje Tipurić.