Biznis i politika
StoryEditor

Darko Tipurić novi je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista

25. Svibanj 2023.
Darko Tipurićfoto Ratko Mavar

Profesor na ekonomskom fakultetu, Darko Tipurić, jednoglasno je izabran za novog predsjednika Hrvatskog društva ekonomista. 

Hrvatsko društvo ekonomista je posvećeno promociji i razvoju ekonomske struke i znanosti s ciljem razvoja hrvatskoga gospodarstva uključivanjem akademskih, poslovnih, političkih i drugih predstavnika društva u oblikovanje ekonomskih politika za gospodarski održivi rast i ekonomsku uspješnost Hrvatske u širem okruženju, a dužnost predsjednika društva do sada je obnašao Ljubo Jurčić, doktor ekonomskih znanosti, sveučilišni profesor, bivši ministar i saborski zastupnik.

- Novo vodstvo unosi nove promjene, a te promjene će biti unaprjeđenje postojećega i približavanje novim trendovima u gospodarstvu. To znači da ne smijemo izgubiti iz vida sve ono što nosi četvrta gospodarska revolucija u promjeni ekonomske strukture i načina kako se razvijaju poslovni modeli te će Hrvatsko društvo ekonomista i dalje slijedom svoje tradicije snažno povezivati s jedne strane znanost, s druge strane struku i gospodarstvo, vodeći računa o dugoročnim interesima Hrvatske iz perspektive organizacije koja nije politički obojena i koja svojim djelovanjem treba dati obol sveukupnom razvoju naše zajednice u budućnosti - rekao je Tipurić za Lider.

Darko Tipurić rođen je 8.3.1966. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1989. godine. Dobitnik je Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu kao jedan od najboljih studenata generacije na Sveučilištu. Magistrirao je na poslijediplomskom studiju Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1991. godine, obranivši magistarski rad ‘Fenomen marketinga i marketinška znanost‘. Godine 1993. obranio je doktorsku disertaciju ‘Interorganizacijski odnosi u kanalima marketinga‘ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom 1991. godine bio je na specijalističkom usavršavanju iz područja organizacijskog ponašanja u Beču (Wirtschaftuniversität i University of Kentucky).

Od veljače 1993. godine radi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za organizaciju i menadžment, prvo u zvanju asistenta, a od 1994. u zvanju višega asistenta. Sredinom 1997. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, 2001. godine u zvanje izvanrednog profesora i 2004. godine u zvanje redovitog profesora, a 2009. godine u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.

Gostujući je profesor na Sveučilištu na Malti, splitskom i sarajevskom Ekonomskom fakultetu, Sveučilištima u Puli i Dubrovniku te Visiting Fellow na Leeds Metropolitan University.

Nositelj je kolegija ‘Poslovno odlučivanje‘, ‘Strateški menadžment‘, ‘Međunarodni menadžment‘, ‘Poslovna strategija‘ i ‘Korporativno upravljanje‘ na preddiplomskom i diplomskom studiju.

Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz područja menadžmenta u zemlji i inozemstvu. Znanstveni i stručni interes posljednjih godina usmjeren mu je na istraživanje konkurentske sposobnosti i strategija hrvatskih poduzeća te na radničko dioničarstvo, privatizaciju i korporativno upravljanje.

Dobitnik je četiri nagrade ‘Mijo Mirković‘ za knjige ‘Strateški savezi: suradnjom poduzeća do konkurentske prednosti‘ 2002. godine, ‘ESOP i hrvatsko poduzeće‘ 2004. godine, ‘Nadzorni odbor i korporativno upravljanje‘ 2006. godine i ‘Korporativno upravljanje‘ 2008. godine.

- U HDE želimo biti u korak s korjenitim promjenama u društvu, temeljiti naš rad na povezivanju znanosti i struke i biti neovisni činitelj koji će utjecati na socijalna i gospodarska zbivanja.

Zajedno s drugima u Hrvatskoj, želimo ostaviti zasade u kojima neće biti zadovoljstva osrednjim i nebitnim rezultatima, niti mjerilima i poticajima koja će ohrabrivati prosječnost. Potrebni su nam dugotrajni i sustavni napori, disciplina i inovativnost u radu, upornost i htijenje i, ponajprije, želja da možemo mijenjati svijet kako bismo ostvarili  iznadprosječno postignuće svih nas, grupno i pojedinačno, kao duhovnu i intelektualnu kategoriju sakupljenog znanja i iskustva te prenošenja istog.

Istovremeno, trebamo se i dalje razlikovati, imati drukčija mišljenja, pristupe i stavove. Kao što je Lippmann napisao ‘Kad svi misle isto, znači da nitko ne misli dovoljno‘ - zaključuje Tipurić.

11. srpanj 2024 22:01