Deforestacija - novi izazov za gospodarstvo

Borba protiv globalne deforestacije dobila je svoj regulatorni okvir kroz europsku Uredbu (EU) 2023/1115, koja već krajem ove godine donosi značajne promjene u poslovanju brojnih sektora.

Uredba, usvojena s ciljem ograničavanja pristupa tržištu proizvodima povezanim s krčenjem i degradacijom šuma, mijenja dosadašnje funkcioniranje globalnih lanaca vrijednosti za robu poput kave, kakaa, palminog ulja, goveda, gume, soje i drva, kao i za povezane proizvode poput čokolade, kože, gume ili namještaja, pišu u novim HUP analizama Josipa Filaković, Ivan Odrčić, Hrvoje Stojić.

Gospodarski subjekti koji prvi stavljaju ove proizvodena tržište EU-a ili ih izvoze iz Unije moraju podnijeti Izjavu o postupanju s dužnom pažnjom (Due Diligence Statement, DDS) kojom potvrđuju da proizvod nije povezan s krčenjem šuma nakon 31. prosinca 2020. Procjenjuje se da će troškovi usklađivanja rasti od 0,3 do 4,3 posto vrijednosti uvoza, ovisno o složenosti lanca opskrbe. 

Sukladno Uredbi, od 30. prosinca 2025. srednje i velike tvrtke moraju dokazati usklađenost, dok se za mikro i male poduzetnike obveze primjenjuju od 30. lipnja 2026. Ključno je da svaki pravni subjekt razumije svoj položaj u lancu jer upravo od toga ovise njegove konkretne obveze i odgovornosti.

 

Platforma Global Forest Watch ima fokus na gubitke u tropskim područjima u kojima se i događa 94 posto deforestacije, odnosno ljudski uzrokovanog, dugotrajnog uklanjanja šuma. Primarne šume u vlažnim tropskim krajevima su područja zrelih prašuma posebno važna za bioraznolikost, skladištenje ugljika te regulaciju klime. Iako pokrivaju manji dio kopnene površine Zemlje, ovešume sadrže više od polovice svjetskih kopnenih vrsta, čiji gubitak izravno utječe na povećanje emisija CO₂ i pogoršanje klimatskih promjena.

 

Tvrtke koje prve stavljaju proizvode na tržište EU ili ih izvoze moraju prikupiti geolokacijske podatke, podatke o identitetuoperatora, podrijetlu sirovine, provesti procjenu rizika i podnijeti Izjavu putem digitalnog portala Europske komisije -EU Deforestation Platform (EUDR Information System).

Nakon unosa, sustav automatski generira referentni broj koji je obvezan element carinske deklaracije. Bez njega, carinjenje i stavljanje proizvoda na tržište neće biti moguće. Odgovornost je isključivo na gospodarskom subjektu. Iznimke su predviđene samo za fizičke osobe i proizvode izrađene prije 29. lipnja 2023. Uredba se odnosi isključivo na proizvode čije su tarifne oznake navedene u Prilogu I. Subjekti koji posluju s gotovim proizvodima izvan tog popisa (npr. kozmetika, deterdženti) nisu obveznici podnošenja Izjave. Stoga je važno da svaka tvrtka provjeri odnosi li se Uredba na njezin konkretan proizvod.

Tvrtke koje nisu prvi u lancu ne podnose Izjavu, ali moraju osigurati da proizvodi dolaze od subjekata usklađenih s Uredbom ipopotrebi čuvati prateću dokumentaciju. Time snose odgovornost za provjeru usklađenosti svojih dobavljača te osiguravanje sljedivostiinformacija kroz lanac opskrbe.

HUP je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu i Carinskom upravom organizirao edukaciju s ciljem pripreme gospodarstva za ovu regulativu. Na edukaciji su postavljena brojna praktična pitanja: Mora li proizvođač namještaja znati geolokacijušumske parcele s koje potječe drvo od kojeg je napravljen taj namještaj? Mora li prerađivač kave znati točnu geolokacijuplantaže u Kolumbiji? Mora li trgovac koji prodaje kekse s kakaom imati pristup podacima o plantaži?

Specifične operativne smjernice

S obzirom na to da mnoge tvrtke još nisu svjesne da su obuhvaćene Uredbom, dodatno informiranje je ključno. Obveznici se često nalaze unutar složenih lanaca opskrbe i zbog toga je važno jasno razumjeti tko je prvi stavljatelj na tržište i koje obveze iz toga proizlaze. Uredba ne obuhvaća samo proizvođače izravno vezane uz poljoprivredu ili šumarstvo, već i tiskare koje koriste papir proizveden iz uvoznog drva, proizvođače gume, uvoznike palminog ulja i soje, trgovce kavom, čokoladom, mesom, kožom i drugim prerađenim proizvodima. Samo proizvodi izričito navedeni u Prilogu I. podliježu obvezi izjave o postupanju s dužnom pažnjom.

U tom kontekstu, važno je istaknuti i primjer kožarskog sektora koji je zatražio izuzeće goveđe kože iz opsega Uredbe, budući da trenutačno ne postoji znanstveni dokaz koji bi te proizvode izravno povezao s deforestacijom. Europska konfederacija industrije obuće (CEC) već je ishodila privremeno izuzeće za goveđu kožu, no udruženja sektora apeliraju na trajno izuzeće.

Upozoravaju kako bi provođenje Uredbe u ovom obliku moglo imati ozbiljne posljedice, uključujući povećanu upotrebu sintetičkih materijala na bazi fosilnih goriva, veće emisije CO₂ te zatvaranje europskih kožarskih pogona. Također, ističu da su zahtjevi za potpunom sljedivošću do farme podrijetla tehnički i organizacijski teško izvedivi, što dodatno povećava rizik od poremećaja u trgovini i opskrbi.

U svrhu provedbe ove Uredbe, EK razvrstava države svijeta prema riziku od deforestacije za sedam relevantnih roba: goveda, kakao, kava, palma uljarica, kaučuk, soja i drvo. Sve države članice EU-a uključujući Hrvatsku su u kategoriji niskog rizika, dok su one u kategoriji visokog rizika de facto pod međunarodnim sankcijama, što otežava provjeru razine deforestacije u tim zemljama. Što je veći rizik, nadzorna tijela provodit će strože provjere.

HUP intenzivno surađuje s nadležnim tijelima na uspostavi provedbenih pravila, praktičnih vodiča i dodatnih edukacija te poziva na otvaranje kontakt točaka i organizaciju sektorskih radionica jer će pojedine industrije –drvna, prehrambena, kemijska, kožarska, trgovačka –trebati specifične operativne smjernice. Dijalog je uspostavljen, ali rokovi su kratki, i nužno je osigurati konkretna operativna rješenja kako bi gospodarstvo moglo pravovremeno i učinkovito ispuniti svoje obveze, stoji u analizi.