Dejan Kovač: Napad na Harvard je udar na znanstvenu slobodu

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pokrenula je službenu istragu protiv Harvarda zbog načina na koji je sveučilište upravljalo nedavnim propalestinskim prosvjedima na kampusu. Ministarstvo obrazovanja koristi mehanizme koji bi mogli dovesti do ukidanja saveznog financiranja, uključujući čak i ukidanje pristupa studentskim zajmovima – što bi, u ekstremnom scenariju, moglo ugroziti samu financijsku održivost ove institucije.

Odluka je izazvala zabrinutost unutar akademske zajednice i otvorila pitanje političkog pritiska na sveučilišta, posebno ona s izraženim liberalnim profilom. U ekskluzivnoj izjavi za Lider, ekonomist Dejan Kovač, postdoktorand na Harvardu i bivši istraživač na Princetonu, oštro je osudio ovakve političke intervencije u akademsku autonomiju.

- Ova odluka nije slučajna niti tehnička, već duboko politička. Radi se o pokušaju delegitimiranja znanstvenih institucija koje se usude misliti drukčije. Sveučilišta nisu samo mjesta obrazovanja – ona su branioci kritičkog mišljenja. Kad im se to oduzme, ne gubimo samo akademsku slobodu, već i intelektualnu sigurnost društva - rekao je Kovač, dodajući da je cilj ovakvih mjera 'uništiti tzv. liberalne centre moći' među kojima se posebno ističu elite Ivy League sveučilišta poput Harvarda i Princetona.

Trumpova administracija optužila je Harvard za 'neuspjeh u zaštiti studenata' tijekom prosvjeda, navodeći navodne primjere antisemitizma. No kako ističu brojni znanstvenici, pravi cilj nije zaštita studenata, već pokušaj redefiniranja uloge sveučilišta u američkom društvu. S druge strane, Kovač podsjeća da se kroz povijest znanost održala i u težim okolnostima.

- Akademija kakvu poznajemo postoji još od Sokrata, Platona i Aristotela – više od 2000 godina – i nitko nema pravo uvjetovati akademske slobode, pa čak ni pod prijetnjom oduzimanja financiranja. Na strani sam Harvarda i Princetona. Treba preživjeti ove napade s izgubljenim milijardama, ali sačuvati akademski integritet - objasnio je. 

Snažan financijski udarac

Istražni postupak pokrenut od strane Ureda za građanska prava u Ministarstvu obrazovanja (OCR) samo je jedan u nizu političkih manevara kojima Trump pokušava disciplinirati sveučilišta koja, kako tvrdi, 'potkopavaju američke vrijednosti'. No, Kovač ističe da bi ovakve mjere mogle imati duboke posljedice na znanstveni sektor, uključujući potencijalni odljev mozgova iz SAD-a.

- Ako SAD zatvori vrata, netko drugi će ih širom otvoriti. Europa – pogotovo zemlje poput Njemačke, Nizozemske i Švedske – već stvaraju konkurentne uvjete. Azija, predvođena Singapurom, Južnom Korejom i sve više i Kinom, također ulaže u znanstvene hubove. Čak i zemlje globalnog juga, ako pametno investiraju, mogu privući dio talenta. No najveći gubitnik bit će Amerika – zemlja koja je nekoć simbolizirala slobodu znanja, a sada riskira da postane prostor intelektualne autocenzure - kaže Kovač.

Financijski udar mogao bi biti snažan. Harvard, kao i mnoga vrhunska američka sveučilišta, snažno se oslanja na međunarodne studente i istraživače. Njihov doprinos nije samo akademski, već i ekonomski pa novac dolazi i kroz školarine, inovacije i međunarodna partnerstva, zbog čega bi ograničavanje pristupa ovim resursima moglo bi imati dugoročne posljedice na razvoj sveučilišta, ali dugoročno i američke ekonomije.

- Znanost se temelji na protoku znanja i ljudi. Ako se taj protok prekine, sveučilište gubi svoju najveću vrijednost – raznolikost ideja. Harvard ne živi od prošlosti ili brenda, već od svakodnevnog priljeva globalnih talenata. Financijski, to znači manje školarina, manje međunarodnih suradnji, ali i slabije šanse za znanstvene iskorake koji često dolaze upravo od tih outsidera'. Obrazovanje bez otvorenosti prestaje biti stvaranje, a postaje umna rutina. Npr. umjetna inteligencija, o kojoj upravo ova administracija priča u svojim glavnim hubovima u SAD-u, nose je preko 60 posto istraživači iz stranih država - tvrdi Kovač.

U svakodnevnom radu znanstvenika, ovakva politička neizvjesnost već ostavlja traga. Profesori, istraživači i studenti sve češće govore o osjećaju nesigurnosti i zabrinutosti, no istovremeno raste i osjećaj zajedništva unutar akademske zajednice.

- Postoji osjetna doza zabrinutosti – od problema s vizama do nesigurnosti oko budućih projekata. No, istovremeno svjedočim i jačanju solidarnosti unutar akademske zajednice. Sve više kolega – bez obzira na porijeklo – jasno izražava stav da znanost mora biti slobodna. Radimo pod pritiskom, ali taj pritisak je i podsjetnik zašto smo ovdje: da tražimo istinu, a ne da služimo dnevnoj politici - zaključuje Kovač.