Odlazak Miroslava Živka s pozicije direktora Gradske plinare Zagreb (GPZ) logičan je i pametan potez, kažu energetski stručnjaci, s obzirom na trenutačni kaos koji se događa u segmentu nabavke i opskrbe plinom, nakon što je Vlada donijela Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.
GPZ (ujedno najveći opskrbljivač plinom u Hrvatskoj), pod povećalom je i stresom već neko vrijeme, a situacija je kulminirala od kad je Vlada donijela odluku da se građani, kojima su opskrbljivači raskinuli postojeće ugovore, imaju pravo priključiti na mrežu javne usluge putem koje će plaćati plin jeftinije od nepristupačnih tržišnih cijena. Kalkuliralo se neko vrijeme koliko će u taj sustav ući novih korisnika i danas se, prema postojećem broju zahtijeva, došlo do brojke od njih 100 tisuća, od kojih se više od 70 posto priključuje na mrežu Gradske plinare Zagreb. Otprilike, kao da si deset odraslih ljudi pozvao u goste na dopola ispijenu bocu vina.
Iako je Živko vodio poslovanje GPZ-a, tvrtke koja se bavi distribucijom i ima preko tri tisuće kilometara vlastite plinske mreže te upravlja s još tisuću, najveće promijene i izazove trenutno proživljava druga tvrtka GPZ Opskrba koja nije na vrijeme kupila dovoljno plina. S obzirom na to da je Vlada prvenstveno upregnula Inu, da po povoljnijoj cijeni prodaje isključivo HEP-u plin koji proizvede, pitanje je hoće li Ininog plina biti dovoljno za sve opskrbljivače u sustavu pružanja javne usluge. Svaki drugi dobavljač će ga prodavati po tržišnoj cijeni, a krajnji korisnici moraju imati jednake obračune i račune za potrošnju plina.
Za GPZ se u prošloj godini poklopilo nekoliko faktora koji su utjecali na poslovanje, od promjene gradske vlasti, poskupljenja plina na globalnom tržištu, rata u Ukrajini i dolaska novog menadžmenta. Na čelo GPZO-a je lani došao Jeronim Tomas, u čijoj biografiji stoji da je svoju karijeru gradio na poziciji direktora Riznice u Fortenovi i Dukat -Lactalisu te je više od dvadeset godina radio na rukovodećim pozicijama. Miroslav Živko je u sustavu radio od 2009. godine i na čelnu poziciju GPZ-a je došao lani u veljači, u slično vrijeme kad i Tomas.
Nije prošlo puno vremena od kad je GPZ došao pod povećalo, najprije kroz ogromne dugove od preko 500 milijuna kuna, koje je nagomilala GPZ Opskrba jer nije na vrijeme fiksirala cijenu plina za poduzetnike, a nakon toga kroz priču o prodaji GPZ-a HEP-u. U vrijeme kada je eksplodirala cijena plina na svjetskom tržištu, ispostavilo se da Opskrba nije na vrijeme izvršila fiksiranje dobavnih cijena za oko 13 posto ukupnog portfelja.
No kako kažu naši sugovornici koji su upoznati sa stanjem u Plinari, Živkova ostavka posljedica je nečeg sasvim trećeg: odbijanja poslušnosti gradskoj vlasti, da GPZ postane sudužnik u enormnom kreditu Grada Zagreba u iznosu od skoro dvije milijarde kuna, u sklopu kojeg su založene i nekretnine GPZ-a. Živko to nije htio potpisati i sada ga na šest mjeseci mijenja Goran Popović, nekadašnji direktor Metalske industrije Varaždin. Živkov primjer svakako je presedan, kad su u pitanju odnosi direktora i vlasnika, pogotovo kad ti je vlasnik grad ili država. Pitanje je bi li na isti način postupio u vrijeme vladavine Milana Bandića.
Stvari su se dodatno zahuktale prošli petak, kada je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) objavila Odluku kojom poziva 26 opskrbljivača koji imaju sklopljene ugovore o opskrbi plinom s krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo, da najkasnije do 27. rujna na jasan i razumljiv način obavijeste krajnje kupce o raskidu ugovora i prelasku na javnu uslugu opskrbe plinom od 1. listopada. Isto tako HERA nalaže i opskrbljivačima u obvezi javne usluge, njih 11, da na dan 1. listopada započnu pružati javnu uslugu opskrbe plinom svim krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo. Prema podacima HERA-e, prestanak ugovora o opskrbi plinom i najavljeno povećanje cijene plina moglo bi utjecati na približno 120 tisuća obračunskih mjernih mjesta koji trenutno ne koriste pravo na javnu uslugu opskrbe plinom, što predstavlja približno 18 posto mjernih mjesta u kućanstvima.
Prije desetak dana, neopozivu ostavku dao je i Danijel Žamboki, predsjednik Upravnoga vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, nakon Vladinog negativnog mišljenja o izvješću HERA-e o poslovanju prošle godine.
U najturbulentnija vremena za opskrbu energijom, odlaze direktori kompanija i regulatornih agencija, dok u zraku ostaje neizvjesnost hoće li 'jeftinog' plina biti dovoljno za sve.
Kad to pitanje postavite opskrbljivačima i proizvođačima, oni uglavnom naglašavaju kako će sve ovisiti o tome kakva će biti zima. Ukoliko bude blaga kao proteklih desetak godina, s količinama bi se mogli izvući. No Murphyjev zakon ipak je jači od svih ostalih pa nije isključeno da nas baš ove godine 'pokosi' ona najoštrija. Aktivacija grijanja polovicom rujna tome već ide u prilog.
Više o trenutnoj situaciji s opskrbom plina pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.