DIRH u 2025. zapečatio 59 ilegalnih apartmana na obali

Dok više od 125 tisuća legalnih iznajmljivača u Hrvatskoj redovito plaća poreze i davanja državi, crni smještaj i dalje je realnost turističke sezone. Riječ je o nelojalnoj konkurenciji koja ne samo da izbjegava poreze, nego narušava i povjerenje gostiju u tržište. Državni inspektorat tvrdi kako su ove godine pojačali aktivnosti na terenu, posebno u priobalju, te da su rezultati vidljivi.

– Turistička inspekcija Državnog inspektorata i tijekom ove turističke predsezone i sezone provodila je inspekcijske nadzore nad pružateljima ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. U inspekcijskim nadzorima nad pružateljima ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – iznajmljivačima, turistički inspektori prvenstveno utvrđuju legalitet pružanja usluga odnosno je li fizička osoba koja pruža usluge smještaja (iznajmljivač) ishodila rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a koje izdaje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu – rekli su.

Brojke pokazuju da gotovo trećina nadzora nije prošla bez nepravilnosti. Do 1. rujna u priobalnim županijama provedeno je 320 kontrola, od čega je u njih 104 otkriveno neregistrirano pružanje usluga ili ilegalno oglašavanje smještaja. To znači da svaki treći provjereni oglas ili objekt nije imao papire, iako se nudio turistima.

– Protiv počinitelja prekršaja koji su neregistrirano pružali usluga smještaja u domaćinstvu u priobalnim županijama poduzete su prekršajne mjere temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju neregistriranog obavljanja djelatnosti, podnošenjem nadležnim općinskim (prekršajnim) sudovima 34 optužna prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka te izdavanjem 70 prekršajnih naloga kojima su izrečene novčane kazne u iznosu od 167.287,34 eura – kazali su.

Neučinkovite kazne

Ono što posebno bode oči jest činjenica da se kaznama ne staje na tome pa inspektori sve češće predlažu i oduzimanje imovinske koristi stečene na crno.

– Posebice ističemo da se počiniteljima prekršaja oduzima imovinska korist ostvarena neregistriranim pružanjem usluga u domaćinstvu, te je u svih 34 slučaja podnijetih optužnih prijedloga nadležnim sudovima predloženo oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi u ukupnom iznosu od 225.140,00 eura, dok je kroz 54 izdana prekršajna naloga oduzeta protupravno stečena imovinsku korist u ukupnom iznosu od 81.846,07 eura, pa je stoga u dosadašnjim inspekcijskim postupcima u priobalnim županijama utvrđena ukupna protupravno stečena korist u iznosu od 306.986,07 eura – poručili su.

Osim financijskih kazni i oduzimanja zarade, DIRH sve češće poseže i za najradikalnijom mjerom – zatvaranjem objekata. Zapečaćeni apartmani i kuće za odmor trebali bi biti jasna poruka da država neće tolerirati nelojalnu konkurenciju.

– Nadalje, radi povreda odredbi Zakona o zabrani i sprječavanju neregistriranog obavljanja djelatnosti, u priobalnim županijama izrečene su i 62 upravne mjere zabrane neregistriranog pružanja usluga u domaćinstvu, kao i 27 upravnih mjera zabrane oglašavanja neregistriranog pružanja usluga u domaćinstvu. Pri tome, 59 rješenja kojima je u priobalnim županijama zabranjeno neregistrirano pružanje usluga u domaćinstvu izvršeno je pečaćenjem objekata (kuća za odmor, apartmana i soba) do otklanjanja utvrđenih nedostataka odnosno ishođenja rješenja o odobrenju za pružanje usluga u domaćinstvu, a najkraće na rok od 30 dana. Napominjemo da turistički inspektori kontinuirano provode kontrole izvršenja rješenja kojima je zabranjeno neregistrirano pružanje usluga u domaćinstvu, odnosno koja su izvršena pečaćenjem objekata – istaknuli su.

Iako brojke pokazuju da je 'crni smještaj' i dalje prisutan u značajnom obimu, u Inspektoratu vjeruju da se trend mijenja i da je učinkovitost veća nego lani.

– U usporedbi s prethodnom sezonom, tijekom ovogodišnje sezone u porastu je pečaćenje objekata u kojima je tijekom nadzora utvrđeno neregistrirano pružanje usluga u domaćinstvu, budući je sprječavanje neregistriranog pružanja usluga u domaćinstvu jedan od bitnih prioriteta u radu turističke inspekcije – rekli su.

Za legalne iznajmljivače, kojima se već godinama obećava bolja kontrola sive zone, ovo je tek mali signal da država pokušava zaštititi one koji posluju po pravilima. No, ostaje za vidjeti hoće li ovi rezultati biti dovoljno odvraćajući da se broj 'crnih' apartmana stvarno smanji ili su kazne i dalje premale.