Biznis i politika
StoryEditor

Do kraja godine dnevno će u bankama plivati više od 140 milijardi kuna. Hoće li amortizirati pritiske na rast kamata?

12. Listopad 2022.
  • Hrvatski bankarski sustav pliva u dnevnim viškovima (više od 70 milijardi kuna) kojima će se do kraja godine ‘pridružiti‘ gotovo jednako toliko
  • Smanjenje stope obveznih pričuva u srednjem roku može amortizirati nadolazeće pritiske na rast kamatnih stopa
  • Kamatne stope na novoodobrene stambene kredite u Njemačkoj su trenutno više nego u Hrvatskoj

 

 

Strah od rasta kamata među korisnicima kredita valja se praktički od pandemijskog zaključavanja globalne ekonomije i njenog zatrpavanja golemim iznosima raznih valuta. Inflacija je očekivana posljedica tiskanja novčanih papira, a rast kamata logičan odgovor na nju. S druge strane, hrvatski bankarski sustav pliva u dnevnim viškovima (više od 70 milijardi kuna) kojima će se do kraja godine ‘pridružiti‘ gotovo jednako toliko.
 
Konkretno, HNB je zbog skorog ulaska u eurozonu 10. kolovoza smanjio stopu za obračun obvezne pričuve s devet posto na pet posto, a 14. prosinca dodatno će se smanjiti na jedan posto, uz stopostotno održavanje obvezne pričuve na računima u HSVP-u za kunski dio obvezne pričuve, odnosno za devizni dio na računima u TARGET-u. Ukupan će učinak iznositi oko 34,2 milijarde kuna.
 
Također, mijenjaju se i stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja: od kolovoza se minimalni postotak održavanja smanjuje sa 17 na 8,5 posto, a u prosincu će se obveza potpunosti ukinuti. Ukupan je učinak tih smanjenja oko pet milijardi eura. Zbrojeno, to je gotovo 72 milijarde dodatnih kuna likvidnosti, dakle do kraja godine dnevno će u bankama plivati više od 140 milijardi kuna! To je gotovo cijeli državni proračun (okej, 20-ak milijardi manje). Ne bi li bilo logično da taj iznos bez problema amortizira pritiske na rast kamata, uz istodobno obilnije financiranje moguće recesijske ekonomije?
 

Još nema pritisaka na kamate u Hrvatskoj

 
Iz HNB-a odogovaraju kako je Europska središnja banka (ESB) još početkom ljeta krenula u ciklus podizanja ključnih kamatnih stopa. 
- Dosad su provedena prva dva koraka, očekuje se da bi se i na narednim sastancima monetarna politika mogla mijenjati u istome smjeru, iako ne nužno jednakim intenzitetom kao do sada. Također, s obzirom na naglašenu neizvjesnost, odluke će se donositi od sastanka do sastanka, ovisno o kretanju najnovijih gospodarskih pokazatelja. Drugim riječima, ESB više neće signalizirati politiku mjesecima unaprijed kako je to činila proteklih godina. Dosadašnje povećanje ključnih stopa ESB-a i očekivani dodatni porast u narednim mjesecima već su se uvelike odrazili na referentne stope, pa je šestomjesečni Euribor krajem rujna dosegnuo razinu od 1,9 posto, što je za 2,4 postotnih bodova više nego prije godinu dana.
 
Porast domaćih kamatnih stopa na novoodobrene bankarske kredite do sada je znatno blažeg intenziteta nego u europodručju. Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima u kolovozu je porasla za 0,17 postotnih bodova na godišnjoj razini, a kod novoodobrenih kredita stanovništvu ostvaren je godišnji pad od 0,32 postotna boda. Tako, uz iznimku kamatnih stopa na stare kredite koji su vezani uz Euribor, što je otprilike petina svih kredita odobrenih kućanstvima uz promjenjivu kamatnu stopu, a kod poduzeća je nešto više od polovice takvih kredita, još uvijek nema pritisaka na porast kamatnih stopa.
 
Treba istaknuti kako vrlo visoka razina slobodnih novčanih sredstava banaka, koja je dodatno povećana prilagodbom instrumenata monetarne politike u procesu pristupanja europodručju, ublažava učinke pooštravanja globalnih uvjeta financiranja na rast kamatnih stopa na domaćem tržištu, pa su one i dalje na razmjerno povoljnim razinama. Primjerice, kamatne stope na novoodobrene stambene kredite u Njemačkoj su trenutno više nego u Hrvatskoj – preciziraju u HNB-u dodajući kako ulazak u europodručje na kamatne stope u Hrvatskoj djeluje kroz dva ključna kanala. 
 

Viškovi likvidnosti

 
Prvi kanal djeluje kroz smanjenje rizika države, što onda posredno utječe i na kamatne stope koje banke zaračunavaju svojim klijentima. Ulaskom u europodručje gotovo u potpunosti nestaje valutni rizik za klijente domaćih banaka (većina duga privatnoga i javnog sektora denominiranog u inozemnoj valuti se odnosi na dug u eurima). Rejting agencije stoga su već reagirale na službenu odluku Vijeća EU o pristupanju Hrvatske europodručju (i to u prosjeku podizanjem rejtinga za dva stupnja), a vidljiva je bila i reakcija financijskih tržišta pa su se prinosi na hrvatske državne obveznice od srpnja smanjivali i to unatoč porastu ge-političkih i gospodarskih neizvjesnosti praćenog višim prinosima na obveznice država kao što su Njemačka i SAD. Taj pad premije rizika je u literaturi poznat kao ‘euro premija‘, a posebno je izražena kod visoko euroiziranih zemalja kao što je Hrvatska.
 
- Drugi kanal djeluje kroz smanjenje regulatornog troška bankarskog posredovanja. HNB je već donio odluke prema kojima se smanjuje stopa za obračun obvezne pričuve s devet posto na pet posto, a od 14. prosinca s pet posto na jedan posto (uz usklađivanje osnovice). Također, od kolovoza 2022. minimalni se postotak održavanja deviznih obveza deviznim potraživanjima smanjuje sa 17 posto na 8,5 posto, da bi se od prosinca 2022. ta obveza u potpunosti dokinula. To sve znatno povećava slobodna novčana sredstva u hrvatskim bankama (procjenjuje su da bi se ukupni višak likvidnosti početkom 2023. mogao povećati na oko 20 milijardi eura).
 
Stoga se i dalje smanjuje Nacionalna referentna stopa (NRS) koja je trenutno najzastupljenija referentna stopa za kredite s promjenjivom kamatnom stopom. K tome, s obzirom na to da ključne kamatne stope ESB-a uključuju i kamatnu stopu na depozite banaka kod središnje banke (trenutno 0,75 posto), od početka iduće godine banke će ostvarivati kamatne prihode na svoje depozite kod središnje banke, čime će se  dodatno smanjiti regulatorni trošak. Ulaskom u europodručje aktivira se više kanala koji djeluju u smjeru smanjenja troškova financiranja, ali to ne znači da će kamatne stope na bankarske kredite padati, već se može očekivati da će zbog rasta kamatnih stopa u europodručju, reakcija kamatnih stopa u Hrvatskoj biti blaža nego u slučaju da ne uvodimo euro – zaključuju u HNB-u uz još nekoliko brojki kojima pokazuju da viškovi likvidnosti ipak pronalaze put do ‘kupaca‘. 
 

Rastu krediti poduzećima

 
U prvih osam mjeseci ove godine ukupni krediti domaćim sektorima (isključujući državu) porasli su 18,5 milijardi kuna. Krediti poduzećima ostvarili su porast od 12,9 milijardi, od čega se 5,6 milijardi odnosi na kredite za obrtna sredstva, a 4,7 na kredite za investicije. Pri tome napominju kako su tijekom ove godine poduzeća u energetskom sektoru intenzivirala zaduživanje kod domaćih banaka, pa na njih otpada oko trećina prirasta kredita tijekom dosadašnjeg dijela ove godine. Promatra li se na godišnjoj razini, nakon rasta od jedan posto u 2021., kreditiranje poduzeća prilično je ubrzalo tijekom 2022. pa je na kraju kolovoza dosegnulo stopu rasta od 17,2 posto.    
 
Što se tiče stanovništva, od ukupno 6,8 milijardi kuna kredita odobrenih ovom sektoru, pet milijardi se odnosi na stambene kredite, a 1,6 milijardi kuna na gotovinske nenamjenske kredite. Stambeni su krediti pod utjecajem programa državnog subvencioniranja u okviru kojeg je ove godine pristigao rekordni broj zahtjeva. Promatrano na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu uglavnom stagnira (godišnja stopa rasta na kraju kolovoza iznosila je 5,6 posto). Dakle, viškovi likvidnosti ipak češće skreću u dvorište relanog sektora!
 
Iz HUB-a kratko dodaju kako je bankarski sustav bio visoko likvidan i prije početka otpuštanja rezervi što znači da likvidnost nije neposredno ograničavala kreditiranje. 
- Shodno tome, ne očekujemo znatan učinak otpuštenih rezervi na povećanje ponuda kredita u kratkome roku, jer je i do sada bila izdašna. Nismo u mogućnosti precizno prognozirati ni intenzitet ni trenutak povećanja kamatnih stopa u Hrvatskoj, ali postoji nekoliko čimbenika koji ublažavaju pritisak na trenutno povećanje kamatnih stopa. Ulazak u europodručje smanjuje regulatorni trošak i premiju rizika države te ojačava konkurenciju na bankarskom tržištu koje ima visoku likvidnost. Višak likvidnosti koji je otpuštanjem rezervi stavljen na raspolaganje bankama svakako proširuje mogućnosti upravljanja aktivom i pasivom.
 
U tom smislu riječ je o potezu koji dolazi u dobrom trenutku i koji u srednjem roku svakako može amortizirati nadolazeće pritiske na rast kamatnih stopa. Međutim, uzimajući u obzir globalnu makroekonomsku situaciju, to ne znači da će zbog toga kamatne stope na kredite pasti ili da se neće mijenjati. Brojni faktori utječu na promjene kamatnih stopa, a sada im se priključuje smanjenje stope obveznih pričuva. Prema tome, ta će mjera također doprinijeti tome da kamatne stope budu niže no što bi bile da Hrvatska ne ulazi u europodručje – zaključuju u HUB-u. 
01. veljača 2023 01:31