Katastrofalna burzovna 2022. godina i dalje muči većinu dobrovoljnih mirovinskih fondova koji na skorašnjem isteku 2023. ne uspijevaju izbrisati lanjske minuse. Prema podacima portala Hrportfolio, u dosadašnjem dijelu godinu samo su dva dobrovoljna mirovinska fonda uspjela anulirati lanjski minus i još k tome biti u plusu za ovu godinu. Prema podacima za 22. studeni, Erste Plavi Expert za 2023. bilježi 10,4 posto rasta nakon što je 2022. zaključio s minusom od 4,2 posto. AZ Profit bilježi prinos od 9,2 posto čime je izbrisao lanjski pad od 6,3 posto. Valja primijetiti kako se u oba slučaja radi o fondovima koji su izloženiji dionicama.
Naime, AZ-ov "dobrovoljac" u domaće dionice uložio je gotovo četvrtinu od 328,5 milijuna eura imovine, uz malo manje od sedam posto imovine uložene u strane dionice. Od rizičnijih vrijednosnica u AZ-ovu portfelju valja spomenuti i sedam posto imovine u udjelima u stranim investicijskim fondovima, pokazuju posljednji listopadski podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Imovina Erste Plavog Experta nešto je skromnija, 67,2 milijuna eura, od čega je 15,9 milijuna eura ili 23,7 posto uloženo u domaće dionice. U stranim dionicama taj fond ima 9,8 milijuna eura ili 14,6 posto, a u strane investicijske fondove Ersteovi fond menadžeri odlučili su staviti 13,3 posto imovine.
Ovogodišnji oporavak
Rezultat takve ulagačke strategije nije mogao izostati, imajući u vidu ovogodišnju izvedbu dioničkih tržišta. Samo je domaće tržište dionica – mjereno indeksom CROBEXtr koji uz porast cijena dionica uračunava i isplaćene dividende kompanija – ove godine ulagačima donijelo ukupni povrat od 25,7 posto. Dobra je godina i na stranom tržištu gdje investitori sve više vjeruju da je ciklus podizanja kamatnih stopa od strane američke i europske središnje banke završen i da se već u proljeće iduće godine može očekivati prvo pojeftinjenje novca. Sukladno takvim očekivanjima – inače potpuno u suprotnosti s istupima vodećih ljudi američkog Feda – indeks 500 najvećih američkih kompanija S&P 500 bilježi za 2023. rast od gotovo 19 posto, dok je europski STOXX 600 ojačao bitno skromnijih osam posto.
Iz Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) kažu kako se time potvrđuje ono što kontinuirano komuniciraju. – Negativne oscilacije su moguće, i nisu ugodne, ali jedino diversificirani pristup ulaganjima i dugoročni investicijski horizont donosi dugoročno održive prinose – ističu iz UMFO-a. Iz Erste Plavog komentiraju kako su prosječni godišnji prinosi njihovih dobrovoljnih mirovinskih fondova od početka poslovanja, pa do 31. listopada ove godine iznosili 5,38 posto u Erste Plavi Expertu i 4,20 posto u Erste Plavi Protectu. - Vrlo smo zadovoljni i visokim prinosima koje smo svojim članovima ostvarili u 2023. godini – poručili su iz Erste Plavog.
Relativno blizu brisanju lanjskih gubitaka su fondovi Raiffeisena i Croatia osiguranja. Nakon lanjskih pet posto minusa, Raiffeisenov fond za 2023. bilježi 4,7 posto rasta. CO-ov fond u plusu je 7,8 posto, ali mu za anuliranje lanjskog gubitka od 7,55 posto treba rast od 8,1 posto. Fond Croatia osiguranja pod nazivom 1000A bilježi više od 10 posto prinosa ove godine, ali je lanjski minus bio dublji, 10,5 posto, pa mu za njegovo brisanje treba ovogodišnji rast od 11,7 posto.
Iz Croatia osiguranja poručuju kako su izrazito zadovoljni prinosima ostvarenim tijekom 2023. u svim fondovima pod upravljanjem tog društva, pogotovo uzevši u obzir stanje na financijskim tržištima u prethodnoj godini. – Kao što uvijek naglašavamo, dugoročan investicijski horizont je ključan za ostvarivanje adekvatnih prinosa te predstavlja jednu od najbitnijih komponenti dobrovoljne mirovinske štednje – dodaju iz CO-a.
Ostala tri fonda – AZ Benefit, Erste Plavi Protect i Croatia osiguranje 1000C – i dalje su daleko od anuliranja gubitka za 2022., osim ako se u narednih malo više od mjesec dana ne dogodi čudo na globalnim tržištima kapitala. Razlog leži u činjenici što su ta tri fonda izloženiji državnim obveznicama koje su prošle godine imale vrlo lošu izvedbu uslijed rasta kamatnih stopa. Ove se godine obvezničko tržište dijelom oporavlja od tog šoka. AZ Benefit u domaćim obveznicama ima čak 80 posto imovine, a za 2023. bilježi 2,8 posto rasta (lani je minus iznosio 6,5 posto). Gotovo istovjetni minus lani je zabilježio i Ersteov fond sa 64 posto imovine u domaćem državnom dugu, a ove je godine u plusu 2,45 posto. Croatia osiguranje 1000C također je oko 2,5 posto u plusu dok je lani ostvario više od četiri posto gubitka.
Rezultati zatvorenih fondova
Nešto većeg uspjeha imaju zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi koje kompanije osnivaju za svoje zaposlenike. Od njih 21 - točnije 20 jer je fond Arena Mudra mirovina s radom započeo uoči prošlog Božića – njih 11 ostavili su iza sebe lošu 2022. na tržištima kapitala.
Gledano od početka rada, otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi ostvarili su prosječni godišnji prinos između 1,8 i 5,5 posto. S druge strane, prinosi zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova znatno ovise o početku njihova rada. Najstariji je ZDMF telekomunikacijske kompanije A1, osnovan početkom ožujka 2004., a u gotovo 20 godina ostvario je godišnji prinos od 5,9 posto. Osam fondova koji su s radom započeli između 2005. i 2008. godine bilježi prosječni prinos između 2,94 posto (Croatia osiguranje ZDMF) i 5,83 posto (fond Hrvatske kontrole zračne plovidbe). Fondovi osnovani između 2011. i 2019. godine, a takvih je devet, bilježe prosječni godišnji prinos od 1,06 posto (Treći horizont ZDMF) do 5,9 posto (Erste ZDMF).
Iz UMFO-a naglašavaju kako prema nezavisnom istraživanju Better Finance, NGO-a koji zastupa interese korisnika financijskih usluga u EU, hrvatski su dobrovoljni fondovi među najboljima, gledano po realnom prinosu u desetogodišnjim razdobljima do 2020. ili 2021. godine, ali i po realnom prinosu u cijelom izvještajnom razdoblju. Između 2012. i 2021. prinos hrvatskih "dobrovoljaca" iznosi 4,41 posto, a prvi pratitelji su estonski dobrovoljni fondovi s četiri posto prinosa. U cijelom izvještajnom razdoblju prinos za Hrvatsku iznosi 3,51 posto, dok kod fondova iz drugih europskih država ne prelazi dva posto.
Komentirajući izvedbu svojih otvorenih mirovinskih fondova od početka rada, iz AZ-a poručuju kako su s obzirom na prirodu proizvoda i investicijsku strategiju ostvareni prinosi na razinama višim od onih koji su se očekivali u vremenima s početka 2000-ih kada je dobrovoljna mirovinska štednja bila u povojima. – Bez obzira na ovaj nagli skok u inflaciji u zadnjih malo više od godinu dana, mislimo da će prinosi ostati konkurentni u dugom razdoblju. Prosječni godišnji prinosi od početka poslovanja do kraja listopada 2023. bili su 5,48 posto u AZ Profitu i 4,92 posto u AZ Benefitu – kažu iz tog društva.
Godišnja stopa inflacije od 2002. do kraja listopada 2023. iznosi 2,59 posto, a nominalni prinos Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda dosegao je 4,81 posto, kažu iz tog društva. – Izračun pokazuje kako je realni prinos Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda u tom razdoblju 2,16 posto, što smatramo zadovoljavajućim jer je viši od očekivanog dugoročnog realnog prinosa mirovinskih fondova s početka reforme iz 2002. godine od dva posto – kažu iz Raiffeisena.
Stabilan rast broja članova
Iako su uplate u ovu vrstu mirovinskih fondova na dobrovoljnoj osnovi, njihova imovina godinama stabilno raste. Krajem listopada ukupno je iznosila 959,3 milijuna eura što je 9,5 posto više nego krajem prošle godine. Stalni rast imovine rezultat je i stalnog rasta broja članova.
Hanfini podaci pokazuju da ih je krajem listopada u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima za mirovinu štedjelo gotovo 389.000 članova što je 3,8 posto više nego krajem prošle godine. Iz UMFO-a ističu kako je uz razne pogodnosti, kao što su državna poticajna sredstava, porezne olakšice i prinosi koji se ostvaruju putem društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, štednja u trećem mirovinskom stupu i dalje najkonkurentniji oblik namjenske štednje.
– Konkretno, država potiče dobrovoljnu mirovinsku štednju, a poticajna sredstva iznose 15 posto od ukupno uplaćenog doprinosa do uloga od 663,61 eura godišnje. Uplatom navedenog iznosa ostvaruje se maksimalni iznos potpore od 99,54 eura godišnje. Nepobitna činjenica jest i da sve veći broj poslodavaca, putem dobrovoljne mirovinske štednje, stimulira i nagrađuje svoje zaposlenike. Jasno je da dodatno povećanje članova dobrovoljnih mirovinskih fondova bitno ovisi i o pozitivnoj percepciji dobrovoljne mirovinske štednje od strane građana – ističu iz UMFO-a.