Biznis i politika
StoryEditor

Dogovor oko poreza za ultrabogate naišao na neslaganja

28. Srpanj 2024.
foto Shutterstock

Financijski čelnici G20, skupine dvadeset ministara financija i guvernera središnjih banaka, sastali su se krajem tjedna u Rio de Janeirou kako bi se dogovorili oko poreza za ultrabogate, što podrazumijeva osobe s imutkom od preko 100 milijuna dolara. Ministri financija i čelnici središnjih banaka složili su se spomenuti pošteno oporezivanje `pojedinaca ultravisoke neto vrijednosti´ u zajedničkom priopćenju i zasebnoj deklaraciji o međunarodnoj poreznoj suradnji, prenosi Reuters.

Međutim, već su se pojavile nesuglasice oko toga treba li to učiniti tijekom razgovora u Ujedinjenim narodima ili putem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), skupine bogatijih demokracija koju su osnovali SAD i europski saveznici.

Američka ministrica financija Janet Yellen izjavila je za Reuters kako vjeruje da je OECD, koji je vodio pregovore o globalnom dvodijelnom dogovoru o porezu na dobit u posljednje tri godine, u boljem položaju za vođenje takvih razgovora. Glavne zemlje u razvoju već su se uplašile pri takvoj izjavi, prema dužnosniku koji je upoznat sa situacijom, a Brazil bi trebao iskoristiti svoje predsjedanje G20 kako bi unaprijedio raspravu i u UN-u i u OECD-u.

Neki od najglasnijih zagovornika globalnog minimalnog poreza na milijardere, uključujući nobelovca Josepha Stiglitza, inzistirali su na tome da je UN adekvatniji za globalnu poreznu suradnju.

- Pozivamo čelnike G20 da se usklade s napretkom koji se postiže u UN-u i uspostave istinski demokratski proces za postavljanje globalnih standarda o oporezivanju ultrabogatih – kazala je voditeljica porezne politike Oxfam Internationala Susana Ruiz te je naglasila da povjeravanje ove zadaće OECD-u, čiji su članovi većinom bogate zemlje, ne bi bilo dovoljno dobro.

Dužnosnik brazilskog ministarstva financija Guilherme Mello kazao je da Okvirna konvencija UN-a o međunarodnoj poreznoj suradnji predstavlja pobjedu za zemlje u razvoju `globalnog juga´ koje traže mjesto gdje će biti bolje zastupljene, jer većina zemalja nije članica OECD-a iako je prepoznao i UN i OECD kao dva legitimna foruma.

Neki sudionici ostali su skeptični kada je u pitanju bio `porez za milijardere´ koji je usmjeren na neke od najvećih svjetskih bogatstava. Iako su Francuska, Španjolska i Južna Afrika podržale prijedlog, Nijemci su pružili čvrst otpor, a pridružio im se i SAD. Pritom upravo u Njemačkoj broj osoba koje spadaju u ovu skupinu konstantno raste, prenosi Deutsche Welle. U Njemačkoj se najviše ovoj ideji protivi ministar financija i šef Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Lindner.

Inicijator i domaćin susreta Fernando Haddad, brazilski ministar financija, kazao je da su borba protiv gladi, siromaštva, nejednakosti kao i oporezivanje ultrabogatih sada na međunarodnoj ekonomskoj agendi što ukazuje na socijalno pravedniju i ekološki održiviju budućnost.

Koncept kojeg je predložila trenutno predsjedavajuća zemlja skupine G20 Brazil predviđa godišnje oporezivanje od dva posto na imutak najbogatijih. To bi, prema računici Brazila, donijelo 250 milijardi dolara koji bi mogli biti potrošeni na globalnu borbu protiv gladi, sukoba i pandemija, prenosi Index.hr. Porez bi se odnosio na otprilike 3 000 ekstremno bogatih diljem svijeta, piše Reuters. Među njih se ubrajaju pojedinci poput Elona Muska, Jeffa Bezosa te Bernarda Arnaulta.

Njemačka je trenutno na trećem mjestu po broju ultrabogatih sa njih 3,300, a ispred njih nalazi se SAD sa 26,000 te Kina sa 8, 300 ultrabogatih stanovnika.  

12. rujan 2024 03:34