Dok javni sektor kreira radna mjesta, industrija ih gubi

Nije tajna da većina (domaćih i europskih) institucija i analitičara iduće godine očekuje usporavanje gospodarskoga rasta. Doduše, BDP i dalje će brže rasti nego u većini članica, no usporavanje unatoč obilnom europskom novcu i još plodnoj sezoni ipak sugerira kako vrijeme debelih krava pomalo jenjava. No prije negoli se cijela stvar prelije u BDP, prvi signali uobičajeno i nepogrešivo stižu s tržišta rada. Pa, što veli naše? Ovisno o tome koga pitate. Doslovno. Recimo, MUP-ovi podaci o izdanim dozvolama za strane radnike vidljivo pokazuju usporavanje, a podaci Ministarstva rada (koji se temelje na podacima Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje) rast. Doduše, usporen, no to je vidljivo tek ako pješice sami računate trend. Naizgled se čini da jedni podaci idu šumom, drugi drumom. Kažem, naizgled. Analiza podataka ipak se slijeva u jasan trend usporavanja (pregrijanog) tržišta rada.

Dakle, prema MUP-ovim podacima broj izdanih dozvola vidljivo pada: u prvih deset mjeseci ove godine izdano je nešto manje od 150 tisuća radnih dozvola za strance. To je gotovo 28 tisuća manje nego u isto vrijeme lani. Prošle ih je godine u ovo doba bilo oko četiri i pol tisuće više nego 2023. Većina će možda zaključiti da je trend usporen zbog izmjena Zakona o strancima (koji je prilično postrožio uvjete njihova zapošljavanja). To je točno, ali samo djelomice jer je već i lani, u odnosu na godine prije, broj počeo znatno sporije rasti (broj izdanih dozvola 2024. rastao je nemjerljivo sporije nego 2023. u odnosu na 2022.).