Kinesko stanovništvo prije će ostariti nego što će se obogatiti
Danas objavljeni podaci o padu broja stanovnika u Kini po prvi puta u posljednjih 60 godina otkrivaju s kakvim će se dugoročnim posljedicama zbog toga suočavati kinesko, ali i globalno gospodarstvo. Demografski pad u Kini vuče za sobom i probleme s potražnjom, radnom snagom i gospodarskim rastom.
Ova najmnogoljudnija zemlja na svijetu dugo je bila ključan izvor radne snage i potražnje te je bilježila gospodarski rast, potičući time i rast globalnog gospodarstva. Međutim, Nacionalni ured za statistiku objavio je da je ukupan broj stanovnika u Kini u 2022. godini pao za 850 tisuća, na 1,41175 milijardi ljudi. Taj pad, prvi od 1961. godine, poklopio se s usporavanjem rasta kineskog gospodarstva prošle godine, najsporijim još od 1970-ih godina i vođe Mao Zedonga, piše Bloomberg.
Povijesna prekretnica
Kao kratkoročna posljedica informacija o smanjenju broja stanovnika, kineske tvrtke koje proizvode odjeću za bebe i slične proizvode zabilježile su nagli pad dionica, pri čemu su dionice Kidswant Children Productsa pale čak 8,5 posto, a dionice Ningbo David Medical Devicea, koji proizvodi inkubatore, čak 11 posto, prema pisanju Financial Timesa. Na Hongkonškoj burzi dionice tvrtke China Feihe koja proizvodi dječje mlijeko pale su tri posto.
Iako je pad započeo prošle godine, kada je broj umrlih nadmašio broj rođenih, neki demografi tvrde da je taj trend vjerojatno počeo i ranije. U prilog tim brojkama nije išla ni stroga kineska politika protiv koronavirusa koja je obilježila prošlu godinu, ali i ubrzala pad nataliteta. Parovi u Kini su, naime, odgađali i odlučili ne imati djecu tijekom zdravstvene krize i usporavanja rasta gospodarstva.
No, na ove rezultate ipak je najviše utjecala dugogodišnja kineska politika jednog djeteta provođena od 1980-ih godina, zahvaljujući kojoj su uspjeli prevenirati prevelik rast broja stanovništva na štetu zdravstvenog i mirovinskog sustava, a koji sada dolazi na naplatu jer im prijeti prerano starenje stanovništva. Mjera je, međutim, ukinuta 2016. godine kada je Kinezima omogućeno imati dvoje umjesto jednog djeteta, no čini se da je ukidanje mjere došlo prekasno.
Wang Feng, stručnjak za kineske demografske promjene na Sveučilištu Kalifornija, izjavio je za FT da je ovo ‘povijesna prekretnica, početak dugotrajnog i nepovratnog pada stanovništva‘ u Kini.
Kočnica na tržištu nekretnina
Zabrinjavajuće su, pak, dugoročne posljedice koje demografski pad u Kini može uzrokovati ne samo kineskom gospodarstvu, već i svjetskom. Negativan populacijski trend tako bi mogao djelovati kao kočnica na tržištu nekretnina u Kini, koje je ključno za rast kineskog gospodarstva. To bi se moglo dogoditi ako padne potražnja za novim kućama i zgradama.
Nadalje, kinesko je gospodarstvo već usporilo rast i izgledi da prestigne američko sve su manji. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, 2021. godine američki BDP bio je oko 30 posto veći od kineskog, dok je američki BDP per capita bio više od tri puta veći od kineskog. I za američki BDP se očekuje pad u idućim godinama, ali SAD se ne suočava s istim demografskim problemima kao Kina, iako i Amerikanci bilježe niske stope nataliteta, no one neće utjecati na usporavanje rasta u SAD-u.
Bloomberg prenosi da se broj radno sposobnih stanovnika u Kini već se smanjuje, a vlada bi također mogla imati problema s plaćanjem nacionalnog mirovinskog sustava. Kako bi usporila demografski pad, Kina ima opcije uvođenja politike planiranja obitelji i selidbe u druga urbana područja, no takve su mjere skupe i dugotrajne.
Američki Centar za strateške i međunarodne studije još je prošle godine, dok se o demografskim podacima Kine još nagađalo, pisao o tome kako će upravo demografski pokazatelji odrediti tko će dominirati globalnom gospodarskom pozornicom budućnosti. Kina bi, iako je trenutno najveći izvoznik roba na svijetu, mogla izgubiti u toj utrci.
Loše prognoze
Neki ekonomisti vjeruju da bi automatizacija poslovnih procesa u Kini mogla djelomično nadomjestiti pad broja radnika. S druge strane, Kang Yi, direktor Nacionalnog zavoda za statistiku Kine, ističe da pad populacije u Kini ne bi trebao biti razlog za zabrinutost – ponuda radne snage još uvijek premašuje potražnju. Dodao je da će dugoročni pad broja radnika biti nadoknađen kako se kvaliteta rada poboljšava i razine obrazovanja rastu.
Međutim, analitičari se uglavnom slažu da su socijalna skrb i medicinska infrastruktura u Kini loše pripremljene za starenje stanovništva. Najbolji primjer tomu vidi se ovih dana kada su kineske bolnice prepune zbog širenja novog vala koronavirusa i u isto vrijeme ukinutih restrikcija.
Kina slijedi put drugih država u istočnoj Aziji, poput Japana i Južne Koreje, koje su, kako su postajale bogatije i razvijenije, također bilježile nagli pad nataliteta, sveukupni pad broja stanovnika i njihovo starenje. Kako sada stvari stoje, kinesko stanovništvo prije će ostariti nego što će se obogatiti.
Rast Indije
Prema procjeni UN-a, ove bi godine Indija mogla prestići Kinu kao zemlja s najviše stanovnika na svijetu. Trenutno je 1,4066 milijardi stanovnika u Indiji, a UN procjenjuje da bi se ta brojka do 2050. godine mogla povećati na 1,67 milijardi. Istovremeno, očekuje se da će se kineska populacija do tada smanjiti na 1,32 milijarde ljudi.
Za Indiju je, međutim, put do sustizanja Kine u gospodarskom smislu još uvijek dalek. U 2021. godini indijski BDP činio je tek 9,4 posto globalnog, dok je udio kineskog BDP-a bio 18,56 posto. Jyotiraditya Scindia, indijski sindikalni ministar za civilno zrakoplovstvo i čelik prošle je godine izjavio da se Indija mora usredotočiti na ‘izgradnju sposobnosti‘. S obzirom na ogroman rast stanovništva, na putu je da osigura 25 posto ukupne globalne radne snage, ali i da pridonese globalnom BDP-u od 15 posto do 2047. godine, vjeruje Scindia.