Posljedica je to sankcija koje su nametnute Rusiji jer je plin osnovna sirovina za proizvodnju dušičnog gnojiva i sankcijama nametnutim Putinovom režimu EU ništa nije postigla
Cijena dušičnog gnojiva Kan (21 posto dušika) od prosinca je porasla za 35 posto, što je jako loša informacija za poljoprivrednike u trenutku kada i u EU najavljuju izaći s prijedlogom ograničavanja uvoza poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja. Na rast cijena gnojiva upozorava poljoprivredni stručnjak Ivan Kopilović naglašavajući da je to sada puno problematičnije od mogućeg carinskog sukoba između EU, SAD-a i Kine. U prosincu je cijena tog gnojiva bila 310 eura za tonu, a krajem veljače dosegla je 420 eura, zbog čega bi ove godine mogle poskupiti i poljoprivredne kulture.
– To poskupljenje prošlo je ‘ispod radara‘ dok se raspravljalo, a i dalje se raspravlja, o carinskom ratu. Riječ je o gnojivu koje služi za dohranu poljoprivrednim kulturama i bojim se da će cijene žitarica u ovoj godini zbog tog poskupljenja porasti. Ni alternativa nije bolja za poljoprivrednike, a ta je da manje gnoje usjeve, ali u tom slučaju možemo očekivati manji prinos, što bi s druge strane opet utjecalo na rast cijena žitarica – objašnjava Kopilović.
Po njemu, posljedica je to sankcija koje su nametnute Rusiji jer je plin osnovna sirovina za proizvodnju dušičnog gnojiva i tvrdi da sankcijama nametnutim Putinovom režimu EU ništa nije postigla. Što više, Rusija je pronašla nove kanale za izvoz kojim njezin plin i dalje dolazi u Europu, ali s višom cijenom, pa se može zaključiti da štete od sankcija ima više EU nego Ruska federacija.
A kad je pak u pitanju najava ograničavanja uvoza poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja u EU, Kopilović to tumači samo kao pripremu za zauzimanje što bolje buduće pregovaračke pozicije i tek će se vidjeti što će eventualno ograničavanje donijeti. Vjerovatno je to posljedica američke carinske politike, a zbog cijele prašine koja se još nije slegla u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) vlada zabrinutost za bilo kakav novi oblik poremećaja na globalnom tržištu. Naime, kako kažu, nisu sigurni u bilo kakve mjere bez prethodne analize koja bi pokazala kakav će utjecaj imati na poljoprivredu u EU.
– Isticali smo kako smo zabrinuti zbog novih trgovinskih sporazuma sa državama Južne Amerike, što bi moglo ugroziti domaću konkurentnosti. Za sada nije napravljena prethodna procjena utjecaja, a to je najvažnije za bilo kakvu odluku Europske komisije. HPK je kontaktirala Copa Cogegu po pitanju utjecaja carina od strane SAD, kao i uvođenja carine na gnojiva u EU – kažu u HPK.
Ističu da su europski farmeri i poljoprivredne zadruge duboko pogođene trgovinskim napetostima između SAD-a i EU, napominjući da su Amerika i Kina ključna tržišta za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU. Bilo kakvi poremećaji – bilo da su u pitanju carine, ograničenja uvoza ili regulatorni sporovi – mogu imati ozbiljne posljedice.
– Već smo vidjeli kako mjere odmazde mogu naštetiti sektorima poput mliječnih proizvoda, svinjskog mesa i alkoholnih pića. Poljoprivrednici trebaju stabilne trgovinske odnose, a ne neizvjesnost. Kina i SAD su tržišta koja se ne mogu lako zamijeniti ili odvojiti od njih. Sva ograničenja ili mjere odmazde ozbiljno utječu na naše poljoprivrednike. Tekući trgovinski sporovi, uključujući carine na europske poljoprivredno-prehrambene proizvode, štete i proizvođačima i potrošačima. Pozivamo kreatore politike da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi spriječili da poljoprivreda bude uhvaćena u geopolitičke napetosti. Potičemo Europsku komisiju da nastavi dijalog s Kinom i SAD-om kako bi spriječila daljnje poremećaje. Poljoprivredna trgovina trebala bi biti stabilizirajuća snaga, a ne adut u pregovaranju u širim gospodarskim sporovima – kažu u HPK.