Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, drugoga zaredom, nakon što su čelnici američke središnje banke poručili da bi mogli povećati kamatne stope više nego što se na tržištu očekuje.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 103,58 bodova.
Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 1,1 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0675 dolara. Tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao je, pak, 0,1 posto, na 131,35 jena.
Jačanje dolara zahvaljuje se porukama iz Feda da će, unatoč usporavanju inflacije u SAD-u, nastaviti povećavati kamatne stope.
Predsjednik središnje banke Jerome Powell kazao je da inflacija počinje popuštati, ali da će to biti dugi proces i da bi kamate mogle porasti više nego što se na tržištu očekuje, ako gospodarski pokazatelji ne budu u skladu s očekivanjima.
- Proces dezinflacije je počeo, a počeo je u proizvodnom sektoru, koji čini oko četvrtine gospodarstva. No, taj će proces potrajati, ovo je tek vrlo rana faza - kazao je Powell.
Popuštanje inflacije posljednjih mjeseci navelo je ulagače na zaključak da će Fed uskoro završiti ciklus povećanja kamatnih stopa, koji traje od ožujka prošle godine, i da će konačna kamata, odnosno kamata na kojoj bi Fed završio proces povećanja cijene novca, biti manja od pet posto. Zbog toga je u siječnju dolar znatno oslabio.
No, nakon novih Powellovih komentara, kao i drugih čelnika Feda, sada se na tržištu novca očekuje da će Fed još barem na dvije sjednice povećati kamate za po 0,25 postotnih bodova i da bi konačna kamata mogla dosegnuti 5,1 posto do srpnja. Zbog toga je u drugom dijelu tjedna dolar ojačao prema košarici valuta.
Splasnule nade ulagača
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale jer je sve izglednije da će kamatne stope američkog Feda dosegnuti više razine nego što se očekivalo i na njima se zadržati dulje nego što se očekivalo.
Na Wall Streetu je Dow Jones oslabio 0,2 posto, na 33.869 bodova, dok je S&P 500 sklizno 1,1 posto, na 4.090 bodova, a Nasdaq indeks 2,4 posto, na 11.718 bodova.
Ti su indeksi snažno porasli od početka ove godine jer se ulagači nadaju da će se američko gospodarstvo nakon agresivnog povećanja kamatnih stopa središnje banke ‘mekano prizemljiti‘ i izbjeći recesiju.
To je i dalje moguće, no splasnule su nade ulagača da će konačna kamata, odnosno kamata na kojoj bi Fed završio proces povećanja cijene novca, biti manja od pet posto.
S obzirom na kretanje inflacije i poruke niza dužnosnika američke središnje banke, na tržištu novca sada se očekuje da će konačna kamata do srpnja dosegnuti 5,1 posto.
A većina dužnosnika Feda poručuje i da će se kamate zadržati na tim razinama vjerojatno i dulje nego što se očekivalo kako bi se inflacija znatnije spustila.
Zbog toga su posljednjih dana porasli prinosi na američke obveznice, što negativno utječe na tržište dionica. - S rastom prinosa, obveznice postaju legitimna alternativa dionicama - kaže Michael Rosen, direktor u tvrtki Angeles Investments.
Ni kvartalni poslovni rezultati kompanija nisu impresivni. Izvješća je dosad objavilo više od polovice kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.
Doduše, oko 69 posto njih ostvarilo je veću dobit nego što se očekivalo, no analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija na godišnjoj razini pale.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,25 posto, na 7.882 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,1 posto, na 15.307 bodova, a pariški CAC 1,4 posto, na 7.129 bodova.