Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer je američka središnja banka poručila da kani usporiti tempo popuštanja monetarne politike.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,8 posto, na 107,81 bod. Pritom je tečaj eura prema dolaru skliznuo 0,7 posto, na 1,0430 dolara.
Američka je valuta ojačala i prema japanskoj, za 1,7 posto, pa je njezin tečaj dosegnuo 156,35 jena. Tijekom tjedna dolarov indeks dosegnuo je i 108,54 boda, najvišu razinu u više od vije godine, što je posljedica neočekivanih poruka američke središnje banke.
Doduše, Fed je na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici smanjio kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, što se i očekivalo. No, nije se očekivalo da će čelnici Feda drastično smanjiti procjene o budućim rezovima kamata.
Naime, od rujna, kada je započeo ciklus popuštanja monetarne politike, Fed je srezao kamate u tri navrata, za ukupno jedan postotni bod, a u idućoj godini čelnici Feda procjenjuju da će cijenu novca smanjiti samo u dva navrata, za ukupno 0,50 postotnih bodova.
Usporavanje tempa smanjenja kamata moguće je zahvaljujući stabilnom rastu američkog gospodarstva i dobroj situaciji na tržištu rada. S druge strane, stopa inflacije i dalje se kreće znatno iznad ciljanih Fedovih razina od dva posto.
- Dosad smo smanjili kamate za cijeli postotni bod, pa je naša politika sada znatno manje restriktivna. Zbog toga možemo ubuduće biti oprezniji s prilagodbom kamata - poručio je predsjednik Feda Jerome Powell na konferenciji za medije.
Kako se od većine drugih središnjih banaka u svijetu očekuje brže popuštanje monetarne politike, s obzirom da njihova gospodarstva nisu u tako dobroj ‘formi‘ kao američko, kamate u SAD-u ostat će na višim razinama još neko vrijeme, a to pridonosi atraktivnosti dolara.
Značajan pad tečaja jena prema dolaru posljedica je, pak, prošlotjedne odluke čelnika japanske središnje banke da zadrže ključnu kamatu nepromijenjenu na 0,25 posto, unatoč jačanju inflacije u Japanu.
Svjetske burze oštro pale
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale jer je američka središnja banka poručila da iduće godine planira usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa.
Dow Jones potonuo je prošloga tjedna 2,25 posto, na 42.841 bod, dok je S&P 500 skliznuo dva posto, na 5.930 bodova, a Nasdaq indeks 1,8 posto, na 19.572 boda.
Oštar pad indeksa posljedica je poruka američke središnje banke. U srijedu su, nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda odlučili smanjiti ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto.
To se i očekivalo. No, premda su i dosad iz središnje banke upozoravali da bi trebalo usporiti tempo smanjenja kamata jer je inflacija i dalje povišena, a gospodarstvo stabilno raste, ulagače je razočarala procjena o oštrom usporavanju tempa.
Naime, od rujna, kada je započeo ciklus popuštanja monetarne politike, Fed je srezao kamate u tri navrata, za ukupno jedan postotni bod, a u idućoj godini čelnici Feda procjenjuju da će cijenu novca smanjiti samo u dva navrata, za ukupno 0,50 postotnih bodova. To je razočaralo ulagače koji su se nadali agresivnijem smanjenju kamatnih stopa.
- Dosad smo smanjili kamate za cijeli postotni bod, pa je naša politika sada znatno manje restriktivna. Zbog toga možemo ubuduće biti oprezniji s prilagodbom kamata - poručio je Jerome Powell na konferenciji za medije.
Kako je dosad nada ulagača u agresivno smanjenje kamata poticala snažan rast cijena dionica, nove Fedove poruke izazvale su oštar pad burzovnih indeksa.
Pritom je Dow Jones skliznuo deset dana zaredom, što nije zabilježeno još od 1974. godine. Negativni trend prekinuo je tek krajem tjedna.
Unatoč oštrom prošlotjednom padu, Dow Jones u plusu je od početka godine oko 13 posto, S&P 500 oko 24, a Nasdaq indeks oko 30 posto.
Tako snažan rast zahvaljuje se euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, Fedovom smanjenju kamata i pobjedi Donalda Trumpa na izborima za predsjednika SAD-a jer se očekuje da će svojim politikama pridonijeti rastu gospodarstva i provesti deregulaciju u nekoliko područja.
I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,6 posto, na 8.084 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 2,5 posto, na 19.884 boda, a pariški CAC 1,8 posto, na 7.274 boda.