Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošloga tjedna, trećega zaredom, no znatno je oscilirala, ovisno o tome kakve su špekulacije u vezi povećanja kamata Feda prevladavale na tržištu.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 110,75 bodova. Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,05 posto, pa je cijena eura skliznula na 0,9960 dolara. No, tečaj dolara pao je prema japanskoj valuti za 0,6 posto, na 146,60 jena.
Pad dolara treći tjedan zaredom uslijedilo je nakon velikih dnevnih oscilacija, ovisno o tome kakve su špekulacije prevladale na tržištu po pitanju povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.
Tijekom tjedna dolarov indeks dosegnuo je i 112,70 bodova, nakon što je u srijedu američki Feda ponovno povećao, već četvrtu sjednicu zaredom, ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, najvišu razinu od početka 2008. godine.
Još rano za usporavanje
Tako brzo zaoštravanje monetarne politike ne pamti se od početka 1980.-ih godina, kada je inflacija bila isto toliko visoka kao sada. Novo povećanje kamata se na tržištu očekivalo, kao i poruka iz priopćenja središnje banke da bi se ubuduće tempo povećanja cijene novca mogao usporiti.
Međutim, podršku dolaru pružile su poruke predsjednika Feda Jeromea Powella koji je, doduše, potvrdio da bi na jednoj od idućih sjednica mogla započeti rasprava o usporavanju tempa povećanja kamata, no kazao je i da je još prerano za to.
"Preostaje nam još posla, a podaci objavljeni od naše prethodne sjednice sugeriraju da će konačna razina kamatnih stopa biti viša nego što se ranije očekivalo", rekao je.
Nakon tih poruka, na tržištu novca procjenjivalo se da bi ključne kamate Feda do svibnja iduće godine mogle dosegnuti vrhunac od 5 do 5,25 posto, dok se prije očekivao rast kamata do 4,75 posto.
No, u petak je tečaj dolara oštro pao, nakon što je objavljeno da je u listopadu broj zaposlenih u SAD-u povećan za 261 tisuću, više nego što se očekivalo, ali najmanje još od kraja 2020. godine, dok je stopa nezaposlenosti porasla s 3,5 na 3,7 posto.
Prosječna plaća porasla je, pak, za 4,7 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na 5 posto u rujnu. To je ukazuje na usporavanje rasta tržišta rada i slabljenje inflacijskih pritisaka, pa su ponovno prevladale špekulacije da će Fed usporiti tempo povećanja kamata.
Britaniji prijeti recesija
U Europi je, pak, u fokusu trgovaca bila britanska funta, koja je oslabila prema dolaru. Britanska središnja banka povećala je u četvrtak ključnu kamatu već osmu sjednicu zaredom, i to za čak 0,75 postotnih bodova, najviše u zadnje 33 godine.
No, upozorila je da Britaniji prijeti najduža recesija otkad se prate ti podaci i da bi mogla potrajati do duboko u 2024. godini. Zbog toga je najavila usporavanje tempa povećanja kamata, unatoč visokoj inflaciji.
Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, nakon poruka predsjednika američke središnje banke da bi kamate mogle biti povećane više nego što se prvotno očekivalo, dok su europske burze porasle.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 1,4 posto, na 32.403 boda, dok je S&P 500 potonuo 3,3 posto, na 3.770 bodova, a Nasdaq indeks 5,65 posto, na 10.475 bodova.
Nakon snažnog rasta u listopadu, ti su indeksi u prva tri dana studenoga pali, a najviše u srijedu, nakon odluka i poruka sa sjednice američke središnje banke.
- Nakon agresivnog povećanja kamata, Fed je sada u povoljnijoj poziciji, pa bi ubuduće, umjesto daljnjeg brzog zaoštravanja monetarne politike, mogao povećavati kamate blažim tempom, ali u duljem razdoblju. Ciklus zaoštravanje monetarne politike tako postaje maraton, a prestaje biti sprint - objašnjava Brian Daingerfield, analitičar u tvrtki NatWest Markets.
Solidni poslovni rezultati kompanija
No, nakon višednevnog pada, u petak su burzovni indeksi skočili oko 2 posto, nakon izvješća s američkog tržišta rada.
Podršku tržištu pružili su i solidni kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dosad je više od 80 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo izvješća, pri čemu ih je više od 70 posto nadmašilo očekivanja po pitanju zarada.
No, to se uglavnom zahvaljuje smanjenim očekivanjima jer su analitičari zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva posljednjih mjeseci smanjili procjene.
Tako sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su na početku sezone objava rezultata očekivali rast od 4,5 posto.
A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle jer se ulagači nadaju usporavanju tempa povećanja kamatnih stopa središnjih banaka u Europi, s obzirom na jačanje rizika od recesije.
Londonski FTSE indeks skočio je 4,1 posto, na 7.334 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,6 posto, na 13.459 bodova, a pariški CAC 2,3 posto, na 6.416 boda. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, na 27.199 bodova.