Unatoč lošem startu, u ovoj godini očekuje se oporavak industrije od oko 1,5 posto (nakon -0,1 posto u 2023.) uslijed oporavka inozemne potražnje te blagog poboljšanja uvjeta financiranja u drugoj polovini godine, pri čemu ponovno narušavanje dobavnih lanaca, rast cijena energenata te znatno snažniji rast jediničnog troška rada u odnosu na EU prosjek čine glavne rizike za domaću industriju, stoji u najnovijem HUP-ovom Fokusu tjedna. Relativno skroman oporavak treba gledati u kontekstu slabog oporavka naših glavnih trgovinskih partnera te prognoza prema kojima će europska industrija u ovoj godini pasti oko jedan posto, a oporavak našeg robnog izvoza neće nadoknaditi lanjski snažan realni pad (-10 posto).
- U ovoj godini također očekujemo snažniji realni rast osobne potrošnje (4,0 posto nakon 3,1 posto lani) na krilima kontinuiranog realnog rasta bruto plaća od oko šest posto, rekordnog nominalnog povećanja plaća u javnom sektoru od oko 15 posto te minimalne plaće za 20 posto, daljnjih pritisaka u pogledu rasta istih, značajne indeksacije mirovina za cijene i plaće u prošloj godini te povećanja naknada građanima iz proračuna (+16,9 posto ili 1,1 milijardu eura) - kažu iz HUP-a.
Kao i obično, snažnija turistička sezona glavni je pozitivni rizik za potrošnju, s obzirom na pozitivne najave vodećih turističkih operatera te poboljšanje pouzdanja u sektoru usluga u EU. U 2024. godini očekuje se stopa rasta BDP-a na razini lanjske, a o svemu više u HUP-ovim kvartalnim izgledima. S jedne strane, snažna fiskalna ekspanzija, robusno tržište rada i turizam produljuju snažan rast ekonomije, no podgrijavaju inflaciju. Iako su investicije podržane rekordnim EU grantovima (povučeno 2,9 milijardi eura ili 3,8 posto BDP-a) te investicijama međunarodno-integriranih poduzeća u produktivnost, privatne investicije pate zbog lošijih realnih uvjeta financiranja i neizvjesne inozemne potražnje.
- Štoviše, neizvjesne cijene energenata i nekonkurentan porezni tretman srednjih i viših plaća nepovoljno utječu na konkurentnost tvrtki. S obzirom na varljive cijene energenata te stagnaciju u euro području, HUP poziva na smanjenje razlike cijena energenata za poduzeća te kućanstva, otvaranje tržišta električne energije te jačanje kapaciteta. Potrebno je hitno odblokirati 1.500 MWh investicija u obnovljive izvore teške EUR 1,5 milijarde tako da HERA donese odluku o naknadi za priključak na elektroenergetsku mrežu, olabavi rokove HOPS-a, dio administrativnih postupaka prenese na energetske institute te koristimo sredstva iz NPOO-a za razvoj mreže. Investicijama u OIE moguće je pokriti više od četvrtine kućanstava u Hrvatskoj, što je važno u u zemlji naslonjenoj na turizam, a bez povećanja energetskih kapaciteta teško možemo poduzimati veće investicije u naprednije industrijske sustave - zaključuju iz HUP-a.