Nakon napete utrke za novog stanara Bijele kuće, republikanski kandidat Donald Trump pobjedio je Kamalu Harris i izabran je za 47. predsjednika SAD-a s 277 elektorskih glasova, naspram Kamale Harris koja je osvojila 224 glasa.
Podsjetimo, Trump je bio i 45. predsjednik SAD-a te nikada nije priznao poraz na izborima 2020. kada ga je pobijedio Joe Biden, a njegovo vodstvo imat će važan utjecaj na gospodarstva diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. S obzirom na najave o promjeni trgovinskih odnosa i obnovljenim carinskim politikama, dolazi do pitanja kako će europska tržišta, pa tako i hrvatska ekonomija, reagirati na novog predsjednika. O tome smo razgovarali s ekonomistima Vukom Vukovićem i Borisom Podobnikom.
‘Bez dramatično negativnih učinaka na ekonomiju‘
- Za tržišta su odluke središnjih banaka uvijek važnije od rezultata izbora. U tom kontekstu treba prvo pratiti kako će Fed krajem godine postaviti svoje ekonomske projekcije, jer carine prije svega rade pritisak na američku inflaciju. I to smo mogli vidjeti zadnjih tjedana kroz reakcije tržišta obveznica, koje su kao posljedica padale (prinosi su rasli). Ako Fed odluči pauzirati sa spuštanjem kamata tokom iduće godine, to je nešto što bi moglo utjecati na odluke ECB-a o kamatama i tek onda imamo potencijalno negativne posljedice na europske ekonomije. Osim toga, američki dolar će rasti u odnosu na euro, to je već i inicijalna reakcija pokazala, a negativan učinak carina mogao bi prouzročiti dodatne probleme za njemačku ekonomiju. Hrvatska je mala i mi osjetimo posljedice onoga što se događa u Europi prije svega - smatra Vuković.
Potencijalne trgovinske barijere prema Kini, ali i visoke carine mogle bi izazvati eskalaciju s mogućnošću poremećenja globalnih lanaca opskrbe. Ipak, to na Hrvatsku ne bi trebalo utjecati previše jer je naša trgovinska razmjena s Kinom zanemariva u globalnim okvirima, dodaje Vuković. Što se lanaca opskrbe tiče, sličan scenarij već smo proživjeli 2017. i 2018. godine u Trumpovom prvom mandatu i tržišta su tada reagirala dosta negativno, ali bez dramatično negativnih učinaka na ekonomiju.
- Svijet se polarizira i dolazak republikanaca na vlast znači daljnje zaoštravanje ekonomskih odnosa s Kinom. Trump će zasigurno raditi na daljnjem napuštanju Kine kao svjetskog izvoznika, povlačeći dio industrije u samu Ameriku, a dio će se prebaciti u Americi sklonije zemlje. Samo dovlačenje industrije je dobro srednjoročno i dugoročno jer ne možete biti velika ekonomska sila ako vam je sva industrija vani još kod vaših protivnika. Ipak, kratkoročno i srednjoročno očekuje se inflacija jer se industrija prebacuje iz zemlje s jeftinijom proizvodnjom u zemlje sa skupljom proizvodnjom. Financijski gledano, zaoštravanje prema Kini nadalje će dovesti da dio svijeta oko Kine i Rusije odbacuje dolar što može dovesti do daljnjeg zaduživanja, a problem je što zbog multipolarnosti obveznice onda kupuje manji dio svijeta nego prije pa to može daljnje ubrzati inflaciju - komentira Podobnik.
Neki se pitaju bi li očekivani pritisci na NATO mogli utjecati na hrvatski proračun, s obzirom da je Trump u prošlosti zahtijevao veće financijske doprinose europskih članica NATO-a, što bi moglo povećati vojna izdvajanja Hrvatske i drugih zemalja u regiji. Ipak, Vuković kaže da je taj segment prilično teško anticipirati jer smatra da Trump to koristi kao metodu pregovaranja i da neće ići u smanjenje američkih izdataka prema NATO-u. Čak i ako Trump bude tražio da ostale članice povećavaju
- Ali ako bude tražio da ostale članice povećaju udio proračuna za NATO, ne vjerujem da je to trošak koji bi hrvatskom proračunu bio dramatično opterećenje. Ne bi bio zanemariv, sigurno, ali javne financije stoje prilično dobro - komentira Vuković.
Loša vijest za Ukrajinu?
Što se Trumpove administracije tiče, Vuković najviše rizika vidi u vanjskoj politici i njegovu pobjedu smatra lošom vijesti za Ukrajinu i Tajvan, ali dobrom za Izrael. Po pitanju Ukrajine, dodaje, Europa će morati preuzeti puno jaču ulogu ako želi pobijediti Putina, a po pitanju Tajvana najviše je rizika u industriji poluvodiča, ključnoj za AI industriju, jer je većina svjetske proizvodnje upravo tamo. Naporno se radi na tome da se dobar dio postrojenja preseli u SAD, ali rizici su i dalje prisutni.
- Ako tamo dođe do invazije Kine, nisam siguran da bi ju Trump spriječio - kaže Vuković.
S druge strane, Podobnik smatra da će Trump više no ikada raditi u interesu SAD-a i prepuštat će određene inicijative Europi da ih sama rješava. Za EU je to, dodaje, dobra vijest jer ima priliku otrgnuti se od Amerike i prestati toliko o njoj ovisiti.
- Demokrati to ne bi dopustili, a Trump i republikanci po meni hoće. To je dobra vijest za EU, samo, hoće li to EU iskoristiti je pitanje jer smo previše regulirani i nekonkurentni, a energenti i sirovine su u prosjeku znatno skuplji nego kod konkurencije, Amerike i Kine - veli Podobnik.
Kako bi Europa ostvarila puni potencijal, Podobnik ističe potrebu za sustavnim promjenama koje uključuju ulaganje u obrazovanje, s naglaskom na STEM područja i primjenu umjetne inteligencije u gospodarstvu. Poticanje inovativnosti, podrška startupovima i razvoj venture capitala bit će presudni faktori za postizanje gospodarske otpornosti. Borba protiv korupcije također se nameće kao prioritet, pri čemu bi se EU trebala nametnuti kao uspješan primjer.
- Ovo je pobjeda demokracije jer na svu sreću nisu pobjeđivali glasovi poštom. Na žalost, demokrati i republikanci su se previše polarizirali - toliko da je polarizacija kod mnogih prerasla u blago rečeno netrpeljivost, ali i mržnju. Smatram da je novi predsjednik Trump puno racionalniji nego što neki misle i da će raditi na smirivanju tenzija, premda će rado odgovarati na podbadanja. Mislim da su se demokrati prevarili kad su pomislili da mogu pridobiti Latinose s woke temama. Latinoamerikanci su vagali između za njih prebijelih skupova oko Trumpa i demokratskog inzistiranja na woke i transgender kulturi, promjeni spola djece, a te teme su previše za konzervativne katolike. Izgleda da su na izborima izabrali za njih manje zlo. Afroamerikanci su ipak mislili da glasaju za pripadnicu svoje rase, samo mislim da su Latinoamerikanci i bijeli Amerikanci izvan velikih gradova na obje obale presudili - zaključuje Podobnik.