Biznis i politika
StoryEditor

Dostojanstveni život: Koliko smo produktivni, plaće su nam i ‘prepristojne‘

08. Veljača 2024.
Zgužvano, novčanica, euro, deset eura, sitno, minimalna plaćafoto Shutterstock
O dostojanstvenoj plaći i tome što bi ona trebala omogućiti pitali smo i mnoge sindikate kao i Udrugu sudaca, no nisu nam odgovorili. Suci su u medijima poručivali da traže 3000 eura, za liječnike se spominjao još i veći iznos, a koliko točno traži prosvjetni kadar, nije poznato. Osim da im je predloženo povećanje plaća neprihvatljivo. S druge strane, Novi sindikat dostojanstveni život procjenjuje na 1800 eura neto

Plaća od koje se može živjeti, koja omogućuje više od pukog preživljavanja, dostojanstvena plaća. Takvi opisi poželjne plaće sve su češće dio sindikalnog diskursa u borbi za bolja primanja njihovih članova. Koliki bi trebali biti prihodi od kojih se može živjeti, naravno, varira od sindikata do sindikata. Iako ne postoji univerzalna mjera troškova dostojanstvenog života, pokušali smo istražiti kolika bi ona bila u hrvatskim razmjerima i što bismo si prema njoj trebali moći priuštiti.

Ako se pita Novi sindikat, dostojanstven život u Hrvatskoj stoji 1800 eura.

– U sklopu kampanje ‘Clean Clothes‘ izračunali smo dostojanstvenu plaću u Hrvatskoj. Kad smo 2021. izišli s podacima, taj je iznos za Hrvatsku bio 1644 eura. Zbog inflacije danas bi ta neto plaća koja osigurava dostojanstven život iznosila 1800 eura. Dostojanstvena plaća ne osigurava samo puko preživljavanje, dakle prehranu i smještaj, nego omogućuje pojedincu da ima dovoljno sredstava i za odjeću, prijevoz, posjećivanje kulturnih manifestacija, odlazak na godišnji odmor. U zapadnim zemljama minimalna plaća približila se dostojanstvenoj, mi smo još daleko od toga – kaže predsjednik Novoga sindikata Mario Iveković i dodaje da Ustav člankom 56. definira pravo svakog radnika na zaradu kojom sebi i svojoj obitelji može osigurati dostojanstven život.

Subjektivni dojam

Budući da trenutačni minimalac iznosi 677 eura, a prosječna je plaća oko 1200 eura neto, dostojanstvena plaća Novoga sindikata, čini se, barem sada, kao nedostižan san. O dostojanstvenoj plaći i tome što bi ona trebala omogućiti pitali smo i mnoge druge sindikate kao i Udrugu sudaca, no nisu nam odgovorili. Suci su u medijima poručivali da traže 3000 eura, za liječnike se spominjao još veći iznos, a koliko točno traži prosvjetni kadar, nije poznato. Osim da im je predloženo povećanje plaća neprihvatljivo.

Anketa platforme za zapošljavanje Adorio provedena 2022. pokazala je da većina Hrvata smatra kako je potrebno 8000 kuna za pokrivanje životnih troškova. U tom trenutku medijalna plaća bila je 6500 kuna i samo trideset posto ljudi imalo je plaću veću od spomenutih 8000 kuna. Koje bismo troškove i potrebe trebali moći platiti s dostojanstvenom plaćom, teško je reći jer u ekonomskoj teoriji takav pojam ne postoji, pa je njezina definicija prepuštena subjektivnom dojmu.

Dostojanstveno je prosječno?

U definiranju visine minimalne plaće ključni kriterij nije životni standard koji mora osigurati jer ona u osnovi nije mjera socijalne politike, već je njezin glavni cilj spriječiti iskorištavanje i veliku potplaćenost pojedinih skupina radnika.

Pobornici korištenja minimalne plaće za ubrzanje dostizanja socijalnih ciljeva primjenjuju kejnzijansku paradigmu tržišta rada kao argument za opravdanje državnog upletanja u plaće, no upotreba minimalne plaće, iako je ekonomski opravdana, ima vrlo ograničen doseg. Ili, jednostavnije rečeno, propisivanje što veće minimalne plaće neće magijom pomoći povećati blagostanje, nego će se veća masa radnika izjednačiti u relativnom siromaštvu.

Iako su u razvijenim europskim zemljama minimalne plaće znatno veće nego u Hrvatskoj, pa se u skladu s tim za njih može dobiti više dobara, ni u jednoj zemlji minimalna plaća ne omogućuje preveliko blagostanje, nego uglavnom podmirenje osnovnih potreba.

Minimalna plaća, objašnjava ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić, svugdje omogućuje samo egzistencijalni minimum i s njom se ne može preživjeti bez dodatnog člana obitelji ili dodatnih prihoda.

– Dostojanstvena je plaća političko-sindikalni pojam, ona ne postoji kao ekonomski termin. Mogli bismo možda povući paralelu s društvom blagostanja u kojem je većina članova zadovoljna standardom. Kad bismo to pretvorili u statističke kategorije, onda bi to bila prosječna plaća. Kako bi ona zadovoljavala osnovne i neke dodatne potrebe, prosječna plaća u Hrvatskoj trebala bi biti 2000 eura. U tom slučaju minimalna plaća bila bi 1000 eura – objašnjava Jurčić, no dodaje da bismo za tu razinu plaća morali imati i razvijenije gospodarstvo.

I jednostavno i teško

Jedna od rijetkih država u kojima se izračunava ‘dostojanstvena plaća‘ jest Ujedinjeno Kraljevstvo. Standard minimalnog dohotka (engl. minimum income standard), kako se ondje naziva, pokriva potrebe, a ne želje, i potrepštine, a ne luksuz. Točnije, stvari za koje javnost smatra da su ljudima potrebne da budu dio društva, pa tako osim stanovanja, režija i hrane pokriva izdatke za prijevoz, kućanske potrepšine te poneke društvene i socijalne aktivnosti. Prema podacima Centra za istraživanje socijalne politike (CRSP) na Sveučilištu Loughborough koje provodi to istraživanje, paru s dvoje djece mjesečno je potrebno oko četiri tisuće funta, a samcu oko 1760. 

U Hrvatskoj je situacija još lošija, barem prema istraživanju Central European Labour Studies Institutea iz Bratislave iz 2021. Prema njegovim podacima, bračni par u Hrvatskoj s dvije minimalne plaće ne može pokriti osnovne troškove života, koji uključuju smještaj, hranu, prijevoz, obrazovanje, odjeće, troškove telefona te neke osnovne kulturne i socijalne sadržaje, jer im je za to 2012. trebalo od 1110 do 1330 eura, a u tom trenutku minimalna plaća iznosila je oko 566 eura bruto.

Priča o visini plaće mora korelirati s realnošću, a s obzirom na hrvatske prilike i visinu BDP-a jasno je da su želje o plaćama od 1800 eura u priličnom raskoraku s mogućnostima.

– Nitko vas ne plaća zato što ste simpatični, nego zato što nudite određenu uslugu. Jasno je da su hrvatske plaće male u usporedbi s našim potrebama ili plaćama u zapadnoeuropskim zemljama, ali s druge su strane čak i velike kad bi se u korelaciju stavila naša produktivnost. Ako želimo imati plaće kao u Švedskoj ili Švicarskoj, onda moramo i raditi kao Šveđani. Želite li u javnom sektoru imati veće plaće, onda morate više opteretiti privatni sektor – objašnjava ekonomski analitičar Predrag Bejaković.

 

Cijeli članak o dostojanstvenoj plaći čitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider. 

23. veljača 2024 17:46