Dramatična poruka poslodavaca: Zbog minimalca morat ćemo otpuštati

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) na konferenciji za medije poslala je apel Vladi da za 2026. godinu ne podiže minimalnu plaću i time dâ priliku industriji da obnovi investicije i povrati konkurentnost. Naime, iz HUP-a su poručili da nastavak rasta troška rada izravno ugrožava radna mjesta, investicije i konkurentnost domaćeg gospodarstva i to posebno u prerađivačkoj industriji, odnosno metalnoj, drvnoj i tekstilnoj industriji. Povećanje 'minimalca', naveli su, generirao bi i dodatni rast stope inflacije.

Jutros je u HUP-u rečeno i da, suprotno narativu da kompanije ostvaruju rekordnu dobit i slabo plaćaju radnike, poslodavci se nikada nisu zalagali za smanjenje poreza na dobit, ali jesu za smanjenje poreznog klina na rad.

Mnoge tvrtke u industriji zbog prebrzog rasta troška rada posluju 'na nuli' ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja. Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka za čak 55 posto, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju preko dvjesto tisuća radnika. Investicije privatnog sektora u Hrvatskoj rasle su samo 0,4 posto u 2024. godini, što pokazuje da su gotovo sve nove investicije zapravo zaustavljene.

S druge strane, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u EU, rekordnih 72 posto odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42 posto, a minimalna plaća se gotovo udvostručila s rastom od čak 92 posto u posljednjih pet godina. Realni rast kupovne moći samo prošle godine od čak 21 posto u Hrvatskoj bio je najviši u EU, a značajno su rasli i depoziti građana na računima u bankama.

- Hrvatska već godinama bilježi gospodarski rast značajno veći od prosjeka EU što je posljedica političke stabilnosti, promišljenih političkih odluka u prethodnom razdoblju te izdašnih EU sredstava. Taj gospodarski rast itekako su osjetili građani i poslodavci jer se danas u Hrvatskoj živi značajno bolje nego ikada prije. To je dobrim dijelom posljedica rekordnog rasta primanja zaposlenih i rasta minimalne plaće koji su se dogodili u vrlo kratkom roku, potaknuti i recentnim velikim skokovima plaća u javnom sektoru. Tvrtke zbog toga, naročito one u prerađivačkoj industriji, nemaju više prostora za investicije što ugrožava konkurentnost i dovodi do gubitka radnih mjesta. Ako taj trend nekontroliranog rasta plaća nastavimo, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora. Predlažemo stoga jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće kao i da se promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom koja bi je automatski, bez pritisaka, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, baš kao što to čine brojne europske države - poručio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a.

Tri prijedloga poslodavaca

HUP pojašnjava kako svako povećanje minimalne plaće prati „efekt harmonike“, odnosno podrazumijeva i povećanje gotovo svih plaća u tvrtkama, uslijed kolektivnih ugovora ili očekivanja zaposlenika. Očekivanja daljnjih značajnih povećanja plaća u javnom sektoru, u kojem je masa plaća u dvije godine uzletjela 58 posto, čime prosječna plaća u privatnom sektoru danas zaostaje za onom u javnom sektoru za čak 32,5 posto, što nije slučaj u drugim EU državama, potaknula bi daljnji rast plaća u gospodarstvu i rast stope inflacije.

HUP je sa svojim članicama koje generiraju gotovo 80 posto hrvatskog BDP-a proveo intenzivne konzultacije o utjecaju koje bi povećanje minimalne plaće u 2026. godini imalo na njihovo poslovanje, investicije i broj radnika.

Bez zatvaranja radnih mjesta povećanje minimalne plaće na 1250 eura u iduće tri godine ne bi moglo izdržati 16 posto poslodavaca, a dodatnih 32 posto njih moralo bi zaustaviti investicije, nužne za opstanak na europskom tržištu. U prerađivačkoj industriji svaka četvrta tvrtka morala bi zatvarati radna mjesta, a dodatnih 43 posto zaustavilo bi investicije. U najugroženijem dijelu prerađivačke industrije zaposleno je više 100 tisuća radnika, a prošlogodišnje povećanje minimalne plaće u tim sektorima već je počelo odnositi radna mjesta. Izgubljeno ih je 4000 u samo godinu dana.

– Naš apel Vladi je motiviran prije svega očuvanjem radnih mjesta, preživljavanjem ugroženih poslodavaca i industrija. Razumijemo i socijalnu komponentu minimalne plaće te želimo nastavak rasta svih plaća, uključivo i minimalne plaće, pri čemu bi tempo tog rasta trebao pratiti realne mogućnosti odnosno rast produktivnosti. Jednom izgubljena radna mjesta teško se vraćaju, a kroz jednogodišnju odgodu daljnjeg rasta ugroženim bi sektorima industrije osigurali mogućnost pokretanja investicija i zadržavanja radnih mjesta – istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

HUP je na današnjoj pressici iznio tri prijedloga za buduće usklađivanje minimalne plaće. Prije svega, pozvali su na depolitiziranje usklađivanja minimalne plaće eksplicitrnim vezivanjem promjene minimalca uz inflaciju. Apeliraju da se rast temelji na formuli (=postotak inflacije ± postotak rasta produktivnosti) pa bi tako u godini poput 2025. u kojoj je inflacija oko četiri posto, a produktivnost pada oko jedan posto minimalna plaća rasla za tri posto. 

Nadalje, tvrde da treba povećati i vezati osnovni osobni odbitak na iznos bruto jedne minimalne plaće jer ako minimalna plaća ima i socijalnu komponentu onda je upitno zašto oporezivati takve plaće. I na kraju, poslodavci su poručili da, radi ravnopravnosti domaćih i stranih radnika, treba propisati primjeren maksimalni trošak smještaja koji je dio minimalne plaće, ako taj smještaj zaista plaća poslodavac.

Teške godine za prerađivače

Čak 84 posto članica HUP-a podržava uvođenje automatske indeksacije minimalne plaće, pri čemu polovina ispitanih kao osnovu indeksacije predlaže produktivnost, dok druga polovina predlaže inflaciju ili troškove života.

U razgovoru s predstavnicima Udruge tekstilne i kožne industrije, Udruge drvne i papirne industrije i Udruge metalne industrije istaknuti su problemi koje je niska produktivnost potaknuta strelovitim povećanjem troškova rada donijela.

– Mi radimo 25 godina u Hrvatskoj, zapošljavamo 800 zaposlenika. Svaki euro iz dobiti naša je kompanija do sada uložila u investicije, razvoj i radnike. Godinama smo bili među top 3 izvoznika u Hrvatskoj, imamo ozbiljne partnere s dugoročnim ugovorima. Na minimalnoj plaći u našoj kompaniji je 11 radnika. Međutim svako povećanje minimalne plaće utječe na sve plaće u našem sustavu. Uspjeli smo progurati ovo razdoblje jer smo prodali dvije tvornice. Zbog ovog  opterećenja cijene rada mi ne možemo investirati u nove strojeve, veliki naručitelji nas traže da uvedemo novu tehnologiju, mi to ne uspijevamo pratiti. Zbog toga imamo puno manje narudžbi i bojimo se kako će budućnost izgledati.  Cijeli naš sektor razmišlja o tome kada će i gdje preseliti proizvodnju ili zatvoriti tvornice – izjavio je Marijan Batina predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije i član Uprave BOXMARK.

– Cijeli sektor drvne i papirne industrije je prošao dvije teške godine gdje je došlo do velikog pada profitabilnosti što je rezultiralo značajnim padom investicija i smanjenjem broja zaposlenih.  Povećanje minimalne plaće utječe na naš sektor na način da bi dodatno uzrokovao daljnji pad investicija u proizvodnju, što nas automatski čini nekonkurentnima na europskim i svjetskim tržištima gdje je drvni sektor kao izvozni primarno orijentiran. Naša je kompanija usprkos tim izazovima ove godine uspješno akvizirala jednu kompaniju ali smo trenutno u nezavidnoj poziciji jer ne možemo investirati jer banke zbog cijele situacije imaju zadršku prema takvim investicijama. Prava rasprava nije za ili protiv minimalne plaće već kako osigurati veće plaće zato jer stvaramo više – dodao je Goran Petranović, član izvršnog odbora HUP-Udruge drvne i papirne industrije (prokurist i financijski direktor. RST Pellet).  

– Mi smo investirali 2022. godine 13 milijuna eura u najmoderniji pogon sa vrhunskom tehnologijom. Imali smo plan otvaranja dodatnog pogona sa 130 ljudi, sada je sve prazno, strojevi su prebačeni u Poljsku. Mi više nismo konkurentni i slijedi daljnje seljenje proizvodnje i iz naših ostalih poslovnih jedinica iz Hrvatske. Mi trenutno zapošljavamo 600 zaposlenika, godinama smo bili proglašavani najuspješnijom velikom tvrtkom u Županiji, jedan od najvećih izvoznika  te jedan smo od najvećih poslodavaca u osječko baranjskoj županiji – izjavio je Zoran Uranjek, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije i predsjednik HUP podružnice Osijek (član Uprave HT Belišće).

Na kraju, zaključio je Balković, za očekivati je da je, prema postojećim rezultatima i razgovorima, ugroženo dvostruko više radnih mjesta od onih koji primaju minimalnu plaću.