Sveukupno, podaci o industrijskoj proizvodnji u studenom ukazuju na ozbiljne izazove za hrvatsku industriju, pri čemu najveći teret pada nose sektori koji ovise o potrošačkoj potražnji i ulaganjima
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala je u studenome drugi mjesec zaredom, i to oštrije nego mjesec dana prije, više od šest posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), no nisu sve industrijske grane pale jednako i iz šturog priopćenja i gole statistike daju se iščitati dosta zanimljivi podaci. Primjerice, najveći je pad u proizvodnji odjeće i kože, pad bilježi i industrija proizvodnje pića, a rast, i to izniman, ima pak duhanska industrija.
U studenome prošle godine, a u odnosu na pretprošlu godinu, hrvatska industrija proizvodnje odjeće bilježi snažan pad od čak 30 posto, dok industrija proizvodnje kože bilježi pad od 15,3 posto. Razlog za takav pad proizvodnje može biti posljedica smanjene potražnje na izvoznim tržištima, odnosno posljedica ekonomske stagnacije u zemljama uvoznicama.
Najveći rast duhanske industrije
No, dok proizvodnja odjeće i kože bilježi pad, jedna druga proizvodnja bilježi značajan rast. Tako se iz podataka DZS-a da iščitati da duhanska industrija bilježi iznenadan porast od 81,7 posto na godišnjoj razini. Kako je industrija u Hrvatskoj vezana uz duhan mahom povezana sa Tvornicom duhana u Kanfanaru i BAT-om Adria, poslali smo toj kompanijij upit s pitanjima o rastu i objavit ćemo odgovor kad ga dobijemo.
Najmanji pad za elektro opremu
Kad je industrija u pitanju, najmanji je pad zabilježen u sektoru proizvodnja električne opreme i to od samo 2,3 posto, što ukazuje na relativnu otpornost sektora na ekonomske promjene i što vjerojatno više ukazuje na povećanje troškova proizvodnje, energije i sirovina, nego na promjene na tržištu, no ta djelatnost ima ograničen utjecaj na cjelokupnu industrijsku proizvodnju.
Proizvodnja strojeva i uređaja bilježi pad od 6,2 posto, a taj gubitak može biti znak smanjenje potražnje za kapitalnim proizvodima, poput industrijskih strojeva zbog neizvjesne ekonomske situacije na domaćem, ali i na stranim tržištima.
Zanimljivo je da je i proizvodnja pića u padu i to od 14 posto na godišnjoj razini: Ovaj pad može biti indikator promjena u navikama potrošača, povećane konkurencije ili drugih sezonskih faktora.
Rast proizvodnje energije
S druge strane, proizvodnja energije pokazuje snažan rast. Na mjesečnoj razini bilježi se porast od 7,9 posto, dok je na godišnjoj razini porast od 3,5 posto. Ovo sugerira da energetski sektor postaje ključni stabilizator u industriji, što može odražavati povećanu potražnju ili bolje uvjete proizvodnje u tom sektoru.
Pad industrijske proizvodnje u studenom najizraženiji je bio u kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju, gdje je zabilježen pad od čak 18,9 posto. Ova kategorija obuhvaća proizvode poput namještaja, kućanskih aparata i elektronike, koji su obično skuplji i dugotrajniji. S obzirom na inflaciju i povećane troškove života, potrošači čini se sve češće odgađaju kupnju ovih proizvoda, dok istovremeno uvoz jeftinijih alternativa dodatno smanjuje konkurentnost domaće proizvodnje. Smanjenje potražnje u ovom segmentu može imati ozbiljne posljedice, uključujući smanjenje radnih mjesta u sektorima vezanim uz proizvodnju i trgovinu trajnim proizvodima.
Odgađaju se investicije
Na drugom mjestu po padu je proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je smanjena za 15,8 posto. Kapitalni proizvodi, poput industrijskih strojeva, građevinske opreme i poslovnih vozila, ključni su za daljnju industrijsku proizvodnju. Međutim, neizvjesna ekonomska situacija dovela je do pada investicija, jer tvrtke očito odgađaju ulaganja u novu opremu i tehnologiju. Visoki troškovi sirovina i energije također dodatno opterećuju ovaj sektor. Dugoročno, smanjenje proizvodnje kapitalnih proizvoda može u konačnici usporiti modernizaciju industrije i ugroziti konkurentnost gospodarstva.
Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, poput hrane, pića, odjeće i kozmetike, zabilježila je pad od 9,6 posto. Promjene u potrošačkim navikama, gdje potrošači prelaze na jeftinije alternative zbog rasta cijena, značajno utječu na ovaj segment.
Ozbiljni izazovi
Najmanji, ali ipak značajan pad, zabilježen je u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, koja je smanjena za 4,2 posto. Ova kategorija obuhvaća sirovine i poluproizvode, poput čelika, aluminija i kemikalija, koji su ključni za druge industrije. Pad industrijske aktivnosti općenito utječe na manju potražnju za intermedijarnim proizvodima, dok globalna konkurencija i uvoz jeftinijih materijala dodatno vrše pritisak na domaće proizvođače. Iako ovaj pad nije toliko izražen kao u ostalim kategorijama, njegovi efekti mogu se osjetiti u usporavanju rasta drugih industrijskih grana.
Sveukupno, podaci o industrijskoj proizvodnji u studenom ukazuju na ozbiljne izazove za hrvatsku industriju, pri čemu najveći teret pada nose sektori koji ovise o potrošačkoj potražnji i ulaganjima. Pad trajnih i kapitalnih proizvoda posebno je zabrinjavajući, jer ukazuje na smanjenu gospodarsku aktivnost i investicijsku spremnost, dok blaži pad u netrajnim i intermedijarnim proizvodima sugerira određenu stabilnost, iako i oni osjete posljedice negativnih trendova u gospodarstvu.