S pet izdanja državnih dužničkih vrijednosnih papira, za koje su prilično bili zagrijani i mali ulagači koji su upisali većinu svih izdanja, i narodnih obveznica i trezorskih zapisa, mnogi su se ponadali kako je tržište kapitala napokon dobilo nužni zamah. No, posljednje, srpanjsko izdanje obveznica te je nade ipak ponešto ispuhalo. Naime, nakon što su lanjsko izdanje narodnih obveznica pobrali isključivo mali ulagači, za velike investitore doslovno nije ostala ni mrvica, ovogodišnji je državni dug pokazao kako selidba iz banaka na tržište kapitala još uvijek nije trend.
Vjerojatno manje zbog (ne)povjerenja, više zbog duljeg roka ulaganja (lanjsko je izdanje bilo na dvije godine, ovogodišnje je na tri godine) i mršavije kamate (lanjska je iznosila 3,65 posto, ovogodišnja je 3,3). Iako su uvjeti nešto manje atraktivni i dalje donose više od bankarskih kamata, a uz to je ulaganje u državne papire, za razliku od kupnje dionica, gotovo potpuno sigurno.
Analitičar i ulagač Neven Vidaković ipak zaključuje kako je izdanje narodnih obveznica dobro prošlo. - Pokazalo se da su se građani naviknuli na proces i da je kupnja državnih obveznica postala rutinskom. Druga je dimenzija činjenica da država nije prikupila koliko je željela. Za to je kriva sama država koja nije ponudila odgovarajuću cijenu. Ministar se ponio prema građanima kao prema institucionalnim investitorima, a oni to nisu. Trenutno je krivulja prinosa uvrnuta, što znači da su kratkoročne kamatne stope veće od dugoročnih. Takvo stanje znači da je institucionalnim investitorima normalno prihvatiti kamatu na jednu godinu od 3,5 posto i na pet godina kamatu od tri posto. Građani tako ne funkcioniraju. Oni za dulji rok trajanja uvijek traže veću kamatnu stopu. Recimo da ovo nije velika greška i sada kada je uočena pri sljedećoj će ponudi sigurno biti korigirana – uvjeren je Vidaković.
Niko Maričić, voditelj odjela za upravljanje fondovima u InterCapital Asset Managementu, veli kako je trend okretanja tržištu kapitala svakako pozitivan budući da su izdanja narodnih obveznica aktivirali dio stanovništva koji vjerojatno ne bi pristupio tržištu kapitala već bi svoj novac ostavio u banci.
- Iako ovdje govorimo o jednome od najkonzervativnijih vrijednosnih papira možemo reći kako je inicijalni korak pristupa tržištu kapitala napravljen i stanovništvo je iz ovog nešto naučilo. Svakako napominjem kako se na ovome ne smije stati već treba nastaviti financijski opismenjavati stanovništvo. Za nekoga tko je s narodnom obveznicom napravio prvi korak na tržištu kapitala, drugi korak može biti iskorak prema sofisticiranijim klasama financijske imovine poput investicijskih fondova, ETF-ova ili dionica. Zašto je zanimanje za posljednje izdanje bilo manje? Više je stvari utjecalo, no izdvojio bih nešto dulju ročnost kao glavni argument budući da sugeriramo stanovništvu da nakon kupnje, narodne obveznice drže do dospijeća. Vjerujem da dio ljudi nije komforan izdvojiti sredstva na tako dug rok.
Drugi je argument niža kamatna stopa koja na posljetku i nije toliko niža, 3,3 posto u odnosu na 3,65 posto u prethodnome izdanju. Međutim, stanovništvo smatra kako na dulji rok snose i veći rizik stoga bi i nagrada za tu investiciju, kamatna stopa, trebala biti višom. Naravno, u uvjetima inverzne krivulje kojoj trenutno svjedočimo kamatne stope na instrumente kraćeg dospijeća više su od kamatnih stopa na instrumente duljeg dospijeća, a to stanovništvu nije lako objasniti. Smatram da je kamatna stopa na posljednje izdanje bila tržišno određena i da je riječ o fer vrijednosti. Stajališta sam kako bi kraće dospijeće rezultiralo većim zanimanjem – kaže Maričić.
Rast depozita
Kako su takva ulaganja utjecala na kretanje depozita u bankama? Prema HNB-ovoj statistici pojašnjenoj u Informaciji o gospodarskim kretanjima, domaći su se depoziti nastavili umjereno povećavati i njihova je godišnja stopa rasta u svibnju dosegnula 4,1 posto. Ukupni domaći depoziti (isključujući opću državu) porasli su u svibnju za 400 milijuna eura u odnosu na travanj, nakon što su se tijekom protekla četiri mjeseca smanjivali. Pritom su rasli i oročeni (300 milijuna) i prekonoćni depoziti (100 milijuna). Depoziti su poduzeća porasli 300 milijuna eura, pri čemu su oročeni depoziti porasli za 200 milijuna, a prekonoćni za stotinu. Depoziti stanovništva zabilježili su tek neznatno povećanje (12 milijuna) odražavajući rast prekonoćnih depozita i stagnaciju oročenih depozita.
- Krajem svibnja započeo je novi krug upisa državnih trezorskih zapisa za građane koji su uložili ukupno 800 milijuna eura, no, znatnije promjene nisu vidljive u podacima o depozitima stanovništva kod banaka na kraju mjeseca, što se donekle može objasniti dospijećem tromjesečnoga državnog trezorskog zapisa krajem svibnja (200 milijuna), čija su sredstva onda mogla biti iskorištena za investiranje u novu emisiju trezorskih zapisa. Pri tome je krajnji rok za upis, ali i uplatu sredstava bio početkom lipnja te je moguće da će se učinci tih ulaganja vidjeti u podacima monetarne statistike za kraj lipnja – zaključuju u HNB-u.
Maričič dodaje kako su depoziti u bankama uglavnom stagnirali što indicira da su iznosi narodnih izdanja samo kap u moru golemoga viška likvidnosti u bankarskom sustavu koji doseže čak 40 milijardi eura. - Smatram kako država može kontinuirano zadovoljavati oko deset posto vlastitih zahtjeva za financiranjem kod stanovništva. Sva su ova izdanja dosad zapravo putokaz Ministarstvu financija u kojem smjeru treba ići kada izdaje narodne vrijednosnice. Napominjem kako stanovništvo treba educirati, a kao primjer bih naveo činjenicu da će kamatne stope u idućem razdoblju padati slijedom najava Europske središnje banke, što znači i da će kamatne stope na narodne vrijednosnice u biti niže od dosadašnjih – poručuje Maričić zaključujući da prilično sigurno može ustvrditi kako bi institucionalni investitori bez problema apsorbirali sva ta izdanja i da stanovništvo uopće nije sudjelovalo. Interes za hrvatskim dugom postoji s obje strane i vjeruje da će se taj trend nastaviti i u budućnosti.
