Biznis i politika
StoryEditor

Država planirala 863 milijuna od prodaje imovine a ostvarila samo 73,5 milijuna

21. Studeni 2022.
foto Shutterstock

Država je potpuno zakazala u privatizaciji tvrtki koje nisu od strateškog interesa pa je tako u prošloj godini planirala prodati udjele ukupne vrijednosti 863 milijuna kuna, a od privatizacije ostvareni su prihodi od samo 73,5 milijuna kuna, piše Jutarnji list

To znači da je ispunjeno manje od devet posto plana koji si je Vlada sama zacrtala. Pokazuje to izvješće Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine o provedbi godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2021.

Riječ je o godini koja je još bila obilježena pandemijom korone pa se i nisu mogli očekivati neki spektakularni rezultati privatizacije, ali nije to jedini razlog ovog velikog podbačaja. Naime, država je u prošloj godini planirala privatizirati preostali udio u najvećoj hrvatskoj osiguravateljskoj kući, Croatia osiguranju, te od toga zaraditi više od 100 milijuna eura, ali to se nije dogodilo jer nije promijenjen zakon koji bi to omogućio.

U Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine planirali su i prihode od prodaje dionica Brodarskog instituta, nekad uspješne državne tvrtke koja je 40 posto prihoda ostvarivala na inozemnom tržištu, ali je poduzeće otišlo u likvidaciju pa se sada čeka prodaja vrijednih nekretnina koje su opterećene imovinskopravnim sporovima.

U Ministarstvu sada poručuju kako će se privatizacijski procesi, koji su i dio Nacionalnog plan oporavka i otpornosti, ali i obveze koje smo prihvatili u postupku ulaska u eurozonu, nastaviti.

- Plan za iduću godinu je u izradi. Intencija je da još intenzivnije i dinamičnije nastavimo s prodajom udjela - poručuju iz Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine. Država u svom vlasništvu ili suvlasništvu putem Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) još uvijek ima čak 265 trgovačkih društava koja nisu od strateškog značaja, čija je vrijednost veća od 4,3 milijarde kuna.

Od toga veliku većinu nominalne vrijednosti predstavljaju tvrtke u kojima država ima manjinski udjel, do 49,99 posto, odnosno takvih je 246, ili 93 posto i vrijednost im je 2,5 milijarde kuna. Od tog broja, u 76 posto tvrtki država ima udjele manje od 10 posto. A kod tih tvrtki u čak 58 posto slučajeva riječ je o udjelima koji su slobodni za prodaju, odnosno čije dionice nisu rezervirane i gdje bi se mogle zaraditi 1,2 milijarde kuna.

Samo je 14 tvrtki gdje država ima većinski udio, a vrijednost državnog portfelja je 1,7 milijardi kuna i tu je 80 posto udjela slobodno za prodaju, odnosno mogle bi se uprihoditi 1,4 milijarde kuna, piše Jutarnji.

26. siječanj 2023 13:38