‘;
Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) već nekoliko godina pokušava dokapitalizacijom smanjiti udio u tvrtkama u svom portfelju, ali bez većeg uspjeha jer je nerijetko riječ o onima koje u poslovnom smislu baš i nisu atraktivne ulagačima. U teoriji, model je dobar, ali praksa obiluje lošim iskustvima
Nedavna najava državnog brodara Jadroplova o namjeri pokretanja dokapitalizacije pokazala je kako država, unatoč dosadašnjim lošim iskustvima, ne odustaje od tog modela smanjenja udjela u vlasništvu kompanija. Jadroplov je 26. lipnja na Zagrebačkoj burzi objavio da je Uprava donijela odluku o ‘pokretanju radnji mogućeg povećanja temeljnoga kapitala te će pristupiti istraživanju tržišta radi utvrđivanja tržišne cijene u takvom mogućem povećanju temeljnoga kapitala‘. To što je Uprava naglasila riječ ‘moguće‘, donekle je i razumljivo s obzirom na epilog dosadašnjih takvih pokušaja. Naime, to je već treća najava dokapitalizacije tog brodara u posljednje tri godine.
Tako je u ljeto 2021. planirano da prikupi najmanje 50 milijuna kuna, a država, koja u Jadroplovu drži 70 posto udjela, trebala je nakon toga pasti na 39 posto. Razvodnjavanje udjela države ujedno je Vladina obveza s obzirom na državnu pomoć koju je kompanija do sada dobila. Podsjetimo, Europska komisija odobrila je 2018. plan tvrtkina restrukturiranja od 2015. do 2019. težak 106 milijuna kuna. Prema tadašnjim medijskim napisima, dokapitalizacija je obećavala velik uspjeh. Pristiglo je deset ponuda za preuzimanje djelomičnoga paketa od ukupno dva milijuna novih dionica te tri ponude za preuzimanje cijeloga paketa. Jedan od troje ponuđača bila je i zadarska Tankerska plovidba koja je tako namjeravala steći većinski udjel u splitskome brodaru.
Jalovi natječaji
Međutim, u samoj završnici proces je zaustavljen, ponude odbijene, a ponuda Tankerske proglašena nevaljanom jer je, navodno, stigla nakon roka. Sve je na kraju, prema nalogu Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), završilo smjenom tadašnjeg vodstva Jadroplova na čijem je čelu bio Branimir Kovačić. Novi predsjednik Uprave Ivan Pavlović, poznat kao ministar pomorstva u vladi Zlatka Mateše i poslije prvi čovjek Luke Ploče, upustio se u novi pokušaj početkom 2022. Planirani iznos dokapitalizacije bio je mnogo ambiciozniji, između 150 i 350 milijuna kuna. No sve je ostalo samo na najavi. U CERP-u kažu kako je eventualna prodaja i/ili dokapitalizacija Jadroplova predviđena u skladu s Planom rada za 2024. godinu.
– S obzirom na to da se trenutačno utvrđuje postojanje tržišnih okolnosti za provedbu postupka dokapitalizacije, Društvo će uz angažman financijskog savjetnika istražiti tržište radi utvrđivanja tržišne cijene prodaje dionica u takvome mogućem povećanju temeljnoga kapitala. Uz uvjet uspješne provedbe dokapitalizacije, Republika Hrvatska više neće biti većinska vlasnica dionica – navode iz CERP-a.
Podsjetimo, ni prodaja Jadroplova na dražbi do sada nije dala rezultata. Hrvatski fond za privatizaciju (pravni prednik CERP-a) objavio je tri natječaja za prodaju dionica te kompanije: 2002., 2003. i 2005. CERP je k tome objavio još dva natječaja tijekom 2014., ali oba postupka pokazala su se jalovima.
Čudnovati slučaj Petrokemije
Liderovi sugovornici iz brodarskog sektora u neslužbenom razgovoru ističu kako je najnovija najava dokapitalizacije Jadroplova dočekana sa zanimanjem. Ipak, dok Uprava državnog brodara ne izađe s osnovnom skicom plana dokapitalizacije, nitko od mogućih investitora ne želi javno istupati. Spomenuta namjera države da prepusti većinski udjel zasigurno će pozitivno utjecati na interes ponuđača, ističu Liderovi sugovornici. Naravno, što veći udjel, to bolje, može se neslužbeno čuti, a pedeset posto minimum je koji bi bio zanimljiv ulagačima. Drugi će parametar biti cijena novih dionica (burzovna je cijena sadašnjih devet eura). CERP već nekoliko godina pokušava dokapitalizacijom izaći iz vlasništva, ali bez većeg uspjeha. Naime, nerijetko je riječ o tvrtkama koje u poslovnom smislu baš i nisu najbolje udavače. Jedan od primjera koji to potvrđuje slučaj je slatinskog Agroduhana, za koji je dokapitalizacija planirana prije četiri godine. Od toga se ubrzo odustalo jer na poziv za dokapitalizaciju početkom 2020. nije bilo odaziva pa se CERP vratio klasičnomu modelu prodaje na dražbi. Nakon dvogodišnje sage tijekom koje interesenata, barem načelno, nije nedostajalo, novi vlasnik napokon je pronađen 2023. Na iznenađenje mnogih, nije to bio neki duhanski div, već Zagrebačko elektrotehničko poduzeće, u većinskom vlasništvu poduzetnika Ivice i Franje Josića. Dokapitalizacija je bila najavljivana i za požešku Orljavu te velikogorički Zrakoplovno-tehnički centar (ZTC), za koji je bio zainteresiran norveško-finski dvojac Kongsberg i Patria. Ni od toga na kraju nije bilo ništa.
S druge strane, dokapitalizacija ‘na hrvatski način‘ može izroditi nove probleme, kako pokazuje i nedavni slučaj Petrokemije, u većinskom vlasništvu turskog Yıldırıma. U svibanjskom povećanju kapitala vrijednom 129 milijuna eura država je dala 12 milijuna eura da bi s 45 posto vlasništva u Petrokemiji pala na 20 posto, a namjeravala je zadržati kontrolni paket, odnosno najmanje 25 posto plus jednu dionicu. Taj rijetko viđeni slučaj u povijesti hrvatskog dioničarstva sada čeka rasplet i objašnjenje je li razvodnjavanje državnog udjela rezultat neznanja ili propusta.
Cijelu priču pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.