‘;
Iako je ukupna dobit 21 tvrtke od posebnog interesa za Hrvatsku za koje je Vlada nedavno donijela odluku o uplati dobiti u proračun u 2023. tek 11 posto veća u odnosu na godinu prije, država će od njih iscijediti znatno više novca nego lani. Naime, prema podacima Ministarstva financija, ‘odabrane‘ tvrtke u proračun za 2024. uplatit će 209 milijuna eura svoje dobiti, a tom iznosu treba dodati još 41,3 milijuna eura dividende koje je do sada CERP uplatio od dividendi društava u vlasništvu RH i HZMO-a kojima upravlja. Dakle, državni proračun na osnovi dobiti i dividendi tvrtki u kojima ima većinski ili manjinski udjel ukupno će se podebljati za najmanje 250 milijuna eura. Usporedbe radi, prema te dvije osnove u proračun se lani slilo oko 150 milijuna eura.
Čini se da je božićni dar Vladi stigao ranije s obzirom na to da tako izdašan priljev u trenutku kad se predlagao proračun za 2024. nije bio očekivan. Vidljivo je to i iz obrazloženja nedavnog rebalansa proračuna: – Prihodi od imovine sastoje se od prihoda od kamata (na dane zajmove, po vrijednosnim papirima, na oročena sredstva i depozite po viđenju te zateznih kamata), prihoda od dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih organizacija, prihoda od dividendi, koncesija, iznajmljivanja i zakupa imovine te ostalih prihoda od imovine.
Prihodi od imovine novim planom proračuna za 2024. iznose 606 milijuna eura, što je povećanje od 191,2 milijuna eura u odnosu na prvotni plan. Ti prihodi rastu zbog više očekivanih prihoda od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, kao i zbog rasta prihoda od kamata i naknada za korištenje nefinancijske imovine – obrazloženo je povećanje te proračunske stavke.
Od Janafa i dobit i dividenda
Najveći je pojedinačni uplatitelj dobiti među spomenutim tvrtkama Ina, koja je ove godine odriješila kesu i dioničarima isplatila najveću dividendu u posljednjih deset godina – 240 milijuna eura. Zahvaljujući svom udjelu u naftnoj kompaniji državni proračun tako će se podebljati za 107,6 milijuna eura. Usporedbe radi, i lani je Ina u tom segmentu proračuna sudjelovala s najvećim postotkom budući da je državni dio dividende tada iznosio 89,7 milijuna eura. Široke ruke bili su i u Hrvatskoj poštanskoj banci – proračun će od te dividende dobiti 26 milijuna eura.
Treći je najveći pojedinačni uplatitelj Janaf, koji državi treba uplatiti 16,3 milijuna eura, oko 10 milijuna eura više nego prošle godine. Doduše, transferirat će i dodatna 8,2 milijuna eura zato što oko 26 posto dionica u toj tvrtki ima Centar za restrukturiranje i prodaju. Naime, CERP od društava u vlasništvu RH i HZMO-a kojima upravlja zaprima dividendu te je dalje, nakon što oduzme svoju naknadu za upravljanje, prosljeđuje u proračun.
– Od 1. siječnja do 31. listopada 2024. CERP je od društava u vlasništvu RH i HZMO-a (ukupno 21 društvo) kojima upravlja zaprimio dividendu u sveukupnom iznosu od 42,6 milijuna eura i prema navedenoj osnovi u državni proračun uplaćeno je 41,3 milijuna eura. Razlika između zaprimljene i uplaćene dividende naknada je CERP-u na temelju Odluke o visini naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima kojima upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju – objašnjavaju iz CERP-a, koji prema podacima s njegovih mrežnih stranica upravlja s 143 tvrtke s manjinskim državnim vlasništvom i deset s većinskim.
Iz CERP-a nisu naveli poimence 21 tvrtku koja je isplatila dividendu u ovoj godini, no iz njegova portfelja već je na prvi pogled jasno da većina od 42 milijuna eura dividende dolazi od samo nekoliko tvrtki. Uza spomenuti Janaf najveći je kapitalac Croatia osiguranje, koje je ove godine iznimno izdašno prema dioničarima – redovita i izvanredna dividenda bila je čak 267,64 eura, pa tako 30-postotni udio u tom osiguravajućem društvu CERP-u, tj. državi, donosi nešto malo manje od 35 milijuna eura.
Koliki će priljev osigurati isplata dividendi od HT-a, tko uplaćuje cjelokupnu dobit u proračun te zašto bi u Ministarstvu financija trebali trljati ruke doznajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.