Dug zdravstva veledrogerijama juri prema milijardu eura

Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je u svom Fokusu tjedna da je dug državnih bolnica prema veledrogerijama premašio 760 milijuna eura, što je rast od gotovo 40 posto u odnosu na kraj prošle godine, odnosno ukupno oko 200 milijuna eura.

Podsjetivši da problem gomilanja dugova zdravstva za lijekove i medicinske proizvode traje desetljećima, HUP je istaknuo da je dosegnuo kritičnu točku te da prijeti sigurnosti opskrbe i uzdrmava cjelokupnog zdravstvenog sustava. Pritom su objasnili i da je dug zdravstva prema veledrogerijama de facto javni dug, iako se u službenim statistikama ne prikazuje pravovremeno. Da je u 2024. godini tako iskazan, udio u BDP-u skočio bi za više od pola posto.

U financijskoj strukturi veledrogerija, prema podacima FINA-e za 2024. godinu, potraživanja iznose čak 17 posto ukupnih prihoda, a gotovo dvije trećine odnosi se na dugove bolnica. Ukupni dug trenutno, navodi HUP, premašuje četverostruku razinu njihove EBITDA-e, dok je održiva granica zaduženosti u sektoru distribucije i trgovine lijekovima između 2,5 i 3,5 puta EBITDA. To znači da su kreditni limiti veledrogerija kod banaka iscrpljeni.

Začarani krug niskih cijena i nestašica

U HUP-u su istaknuli da situaciju dodatno pogoršava višegodišnje administrativno snižavanje cijena lijekova, zbog kojeg je smanjen broj dobavljača na tržištu, a javlja se i potreba za interventnim uvozom, zbog sve češćih nestašica osnovnih lijekova. Time se dug dodatno povećava, stvarajući začarani krug koji prijeti urušavanju sustava.

Efikasnije upravljanje i konkretne mjere za održiv sustav

U Fokusu tjedna nadalje se konstatira da Hrvatska troši 7,8 posto BDP-a na zdravstvo, što je iznad prosjeka EU, pa je očito da se novac ne koristi učinkovito. Stoga HUP kao apsolutni imperativ vidi efikasnije upravljanje sredstvima kroz optimizaciju mreže bolnica, centraliziranu javnu nabavu, redukciju nepotrebne dijagnostike i jačanje fokusa na ishode liječenja. Mjerodavne procjene kojima raspolažu ukazuju da bi se mogli smanjiti za čak 20 do 40 posto.

Pored toga, u HUP-u smatraju da bi za stabilan i održiv sustav i sigurnu opskrbu lijekovima trebalo izraditi realne planove potrošnje  uz odgovarajuće planove financiranja, osigurati u proračunu realno potrebna financijska sredstva, svesti rokove plaćanja  u zakonske okvire, uskladiti cijene lijekova i medicinskih pomagala s inflacijom, te omogućiti automatsko usklađivanje cijena lijekova s inflacijom u višegodišnjim ugovorima o javnoj nabavi.