Dumić-Čule: Umjetna inteligencija može postati novi Andrija Štampar

Doc. dr. sc. Ivo Dumić-Čule (1988.) postao je ove godine član Europske akademije znanosti i umjetnosti, i to kao jedan od najmlađih članova u njezinoj povijesti. Kako se navodi u odluci o primanju u članstvo, prepoznat je zbog iznimnih doprinosa u sve tri ključne grane medicinskih znanosti: pretkliničkim istraživanjima, primjeni novih tehnologija u kliničkoj medicini te upravljanju u zdravstvu. Njegova znanstvena izvrsnost potvrđena je radovima objavljenima u prestižnim časopisima, uključujući Nature Communications, kao i mnogim nagradama i priznanjima. Kao specijalist radiologije objavio je više radova u području umjetne inteligencije, a na kojima su mu koautori znanstvenici s vodećih svjetskih sveučilišta kao što su Harvard i Oxford. Jedan je od osnivača prve hrvatske i regionalne konferencije o primjeni umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija u zdravstvu. Njegov rad odražava jedinstvenu povezanost znanosti, inovativnog pristupa kliničkoj praksi i zdravstvenog menadžmenta, stoji u obrazloženju.

Što ste prvo: liječnik, znanstvenik ili konzultant u zdravstvu?

– Prva je svakako znanstvena karijera. Nakon doktorata dobio sam prestižnu stipendiju European Molecular Biology Organizationa iz Heidelberga za poslijedoktorsko usavršavanje u International Center for Genetic Engineering and Biotechnologyju, gdje sam s timom dokazao učinkovitost određene molekule u srčanoj biologiji. Otad se trudim zadržati taj znanstveni dio gdje god radim i držati se onoga da se, što god nije objavljeno u relevantnome časopisu koji prolazi strogu recenziju, nije ni dogodilo.

A poduzetnički dio?

– Nakon fakulteta završio sam menadžment u zdravstvu. Odonda uza svoje liječničko zvanje i znanstveno-nastavno djelovanje na fakultetu pružam konzultacije o upravljanju u biomedicinskom i farmaceutskom sektoru. To su obično poduzeća izvana, ali bilo je i nešto domaćih. Moja je matična institucija Sveučilište Sjever, koje je jako okrenuto prema poduzetništvu. Nema ozbiljnog poduzetnika koji se obratio Sveučilištu a da ga na njemu nisu objeručke prihvatili i omogućili mu sve ono što akademska zajednica može pružiti poduzetniku. Ondje vodim dva kolegija: Kvaliteta zdravstvene zaštite i Upravljanje u zdravstvu.

Kad je riječ o menadžmentu u zdravstvu, dojam je da je on na niskim razinama. Kako bi trebao izgledati?

– To je poprilično složeno pitanje na koje je vrlo teško odgovoriti u jednoj rečenici. U našem javnom i privatnom zdravstvu ima izvrsnih pojedinaca koji odlično rade svoj posao, a isto tako u organizacijskom dijelu ima ljudi koji se jako trude napraviti kvalitetne stvari u postojećim zakonodavnim i osiguravajućim okvirima. Znamo da je kod nas zdravstveno osiguranje prilično neliberalno, što na jedan način izaziva neke manjkavosti sustava kakav imamo, a opet, na drugi način, dopušta svim ljudima pristup zdravstvenoj zaštiti na koju smo se naviknuli još od prošlih vremena. Danska je izvrstan primjer dobro uređenoga zdravstvenog sustava. Ondje su deset godina provodili veliku reformu javne uprave i veliku reformu zdravstva da bi postigli ono što imaju danas. Cijeli tijek reforme objavili su u nizu znanstvenih i stručnih radova.

Ima li neki primjer kako to rade, kako su to riješili, neka konkretna situacija?

– Opisali su na koji su način racionalizirali broj bolnica, broj pojedinih odjela u bolnicama, povećali broj palijativnih kapaciteta, a neke bolnice postale su samo akutne. Mnogo se toga može obaviti i u tzv. dnevnoj bolnici, čemu i Hrvatska teži. Danci su sve to odradili na sustavan način koji su pratile informatizacija i reorganizacija sustava i bolnica. To je bio nacionalni projekt koji je dugo trajao.

Imaju li liste čekanja?

– Nema tko nema liste čekanja jer je zdravstvo strašno poskupjelo i svakim danom sve je skuplje, od dijagnostike, liječenja do rehabilitacije. Upravo u tome vidim mogućnost da umjetna inteligencija pomogne zdravstvu. Često to uspoređujem s revolucijom koju je napravio Andrija Štampar svojom vizijom i organizacijom primarne zdravstvene zaštite. Ne smijemo zaboraviti da je Andrija Štampar iz Hrvatske bio jedan od glavnih osnivača Svjetske zdravstvene organizacije te da je njegov koncept primarne zdravstvene zaštite ugrađen u ključne dokumente kojima SZO definira primarnu razinu zdravstvene zaštite. Umjetna inteligencija može postati 'novi Andrija Štampar' jer možemo bez fizičke prisutnosti liječnika dobiti dijagnostiku na udaljenome mjestu i skratiti liste čekanja. Bitno je da pacijenti dobiju dovoljno informacija o pretrazi u koju će biti uključena umjetna inteligencija i podatke o tome koliko je to sve zapravo kvalitetno i standardizirano. Nakon toga će biti sigurni žele li ići na određenu pretragu. Kad su ljudi educirani, nemaju skepsu prema nečemu, što znači da je uvijek ključ u edukaciji, obrazovanju.

Imamo li koji primjer za to?

– Imamo Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća, koji u velikom dijelu funkcionira na temelju umjetne inteligencije. Većina bolnica u Hrvatskoj snima pacijenta CT-om, ti nalazi idu u KBC Zagreb, očitaju se i onda se vrate u matične bolnice na dodatno očitanje. S tim programom screeninga prvi smo u svijetu i druge države pokušavaju uvesti naš model.

Kako liječnici reagiraju na umjetnu inteligenciju?

– Inicijalna skepsa liječnika prema umjetnoj inteligenciji znatno se smanjila. Zadnju anketu proveli smo 2021. i u njoj smo ispitali sve radiologe u Hrvatskoj i Sloveniji, od kojih ju je većina na neki način upotrebljavala u svakodnevnom radu. Tada je ta skepsa bila znatno manja nego 2017., kada su se liječnici tek počeli koristiti različitim AI alatima.

Konkretan primjer upotrebe umjetne inteligencije u hrvatskom zdravstvu?

– U našem zdravstvu najviše se upotrebljava u radiologiji. Imamo već prije spomenuti nacionalni program screeninga te različite softvere za otkrivanje fraktura kosti i patologije mozga. Osim u radiologiji, umjetna inteligencija često se primjenjuje u oftalmologiji, dermatologiji i mnogim drugim granama medicine. Nijedan AI alat nije autonoman, nego služi kao pomoć liječniku u svakodnevnom radu i povećava preciznost rada.

Cijeli intervju pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.

';

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera

PRETPLATI SE

VEĆ SAM PRETPLATNIK