Velika je ekonomska korist od Schengena i eurozone i u mnogo će djelatnosti, osobito u onima čije je poslovanje prešlo hrvatske granice, pozitivni učinci biti vrlo brzo vidljivi
Ulazak u Schengen i istodobno u europodručje dva su događaja koja će svakako obilježiti sljedeću godinu pa bismo u 2023. napokon mogli uploviti s pozitivnim mislima. Iako će prihvaćanje eura kao valute plaćanja dijelu tvrtki izazvati glavobolje i troškove zbog dvojnog prikazivanja cijena, a nekima, poput mjenjačnica, i trajan gubitak prihoda, ukupno gledano, hrvatskom poduzetništvu tako će se pružiti dodatne mogućnosti i prilike za snažnije poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu.
Mnoge su studije pokušale izračunati gospodarski efekt europskih integracija simulirajući koliko bi pojedina zemlja izgubila kad bi se ‘demontirala‘ Europska unija i pojedini njezini integracijski elementi, poput Schengena, jedinstvenog tržišta, carinske unije ili zajedničke valute. Tako studija Instituta za ekonomska istraživanja Leibniz navodi da bi ukidanjem Unije Hrvatska izgubila gotovo sedam posto BDP-a po stanovniku, a da bi nestanak eurozone i Schengena donio pad od jedan posto. Idemo li obrnutom logikom, Schengen i euro povećat će BDP za jedan posto.
Vjetar u leđa izvozu
Tko će u tome najviše profitirati? Vjetar u leđa svakako bi trebale dobiti tvrtke čije poslovanje ovisi o protoku robe i ljudi preko granice, odnosno izvoznici i turizam.
– Članstvo u eurozoni i ulazak u Schengen bit će prije svega važni za sva proizvodna izvozna poduzeća koja plasiraju proizvode u zemlje EU i ostale članice šengenskog prostora, kao i za turistički sektor i prijevoznike, ali i za ostale sektore kao što su nekretninski, skrb o starijima, zdravstvene usluge, obrazovanje i drugi. Vrijeme je novac, stoga je najveća prednost Schengena nestanak troškova zbog izgubljenog vremena i povezanih troškova zbog čekanja kamiona na granici. Za turistički sektor Schengen može značiti nešto više dana noćenja stranih turista iz drugih članica Unije – navode iz udruge Hrvatski izvoznici uz dodatak da će se olakšati i prelazak zaposlenih koji rade u susjednim zemljama jer neće biti čekanja na granicama, što je s jedne strane prilika, ali s druge je rizik u sadašnjim okolnostima sve izraženijeg manjka radne snage.
Za Plivu Hrvatska, koja pruža potporu za više od dvadeset Tevinih tržišta za poslove financija, nabave i upravljanja ljudskim potencijalima te mnogih drugih, ulazak u Schengen olakšat će i putovanja djelatnika, rad u međunarodnim timovima. U toj tvrtki vjeruju da će to u budućnosti otvoriti i dodatne prilike za educiranje stručnjaka na lokaciji u Zagrebu te privući talente.
– Ulazak Hrvatske u šengenski prostor osigurat će bolju prometnu povezanost, ali i otvoriti prilike za kvalitetniju gospodarsku povezanost Hrvatske i Europe. U proteklih nekoliko godina farmaceutska industrija uspjela je jačati izvoz unatoč mnogim izazovima, stoga vjerujemo da će se pozitivan trend nastaviti i da će ulazak u šengenski prostor zbog lakoće kretanja među državama članicama dodatno ojačati izvoz, što može pridonijeti rastu BDP-a. Iz perspektive farmaceutske industrije, koja se kontinuirano dokazuje kao pokretač rasta, bolja povezanost i manje administrativnih procedura može pridonijeti jačanju opskrbnih lanaca u EU, što je jedan od izazova s kojima se industrija suočava. Budući da više od polovice lijekova koje pacijenti upotrebljavaju u Hrvatskoj dolazi iz proizvodnje na hrvatskom i europskom tržištu, iznimno je važno dobro povezivanje, smanjivanje administrativnih zapreka i ubrzavanje procedura – smatra predsjednik Uprave Plive Hrvatska Mihael Furjan, tvrtke koja više od 90 posto prihoda ostvaruje izvozom.
Velike uštede za prijevoznike
Ulaskom u Schengen više neće biti dosadašnjih procedura i čekanja na granici, što će svim tvrtkama koje izvoze olakšati logistička pitanja. I donijeti uštede. Procjenjuje se da bi cestovni prijevoznici samo na kraćem čekanju na granici mogli uštedjeti do osamdeset milijuna eura.
U kompaniji Ericsson Nikola Tesla, čija su rješenja za projekt nadzora nad državnom granicom osigurala ispunjavanje dijela preduvjeta za ulazak u šengensku zonu, predviđaju da će se vrijeme isporuke njihove robe smanjiti za jedan dan. Još veće pozitivne promjene očekuju zbog uvođenja eura, odnosno nestanka valutnog rizika i troškova konverzije iz eura u kune i obratno.
– Imamo primjere da su ugovori s kupcima bili potpisani u eurima, a prema računovodstvenim pravilima iskazivani u kunama po eursko-kunskom tečaju na datum potpisivanja, računi za njih izdavani u eurima po tečaju na datum izdavanja računa, objave realizacije ugovora iskazivane u eurima preračunanima u kune po tečaju na datum posljednjega zaključenog razdoblja te na kraju naplate izdanih računa iskazivane u eurima na datume dospijeća potraživanja po računima i preračunane po tečaju na datum uplate. Sve te transakcije koje se bilježe u eurskim iznosima identičnima ugovoru nose valutni rizik fluktuacije tečaja kune prema euru na svaki datum pojedine od njih, pa kunski iznosi mogu znatno varirati u odnosu na eurske. Kad tomu dodamo plaćanje dobavljačima izvan RH sa sličnim popratnim učincima zbog ulaznog računa po jednom tečaju odnosno plaćanja po drugom tečaju, vidljivo je da je preračunavanje kuna u euro i obratno bilo prilično zahtjevna i česta aktivnost. I valutni rizik u odnosu na euro te transakcijske troškove konverzije trebali bismo ostaviti iza sebe uvođenjem eura, pa s tog aspekta možemo govoriti o pozitivnim učincima uvođenja te valute za neke od tvrtki ENT Grupe – objasnili su u ENT-u.
Brži i jednostavniji protok sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda, bez čekanja na graničnim prijelazima, očekuju i u Podravci te navode da će uvođenje eura i ulazak u šengenski prostor pridonijeti jačanju konkurentnost hrvatskih kompanija, omogućiti rast vanjskotrgovinske razmjene, ali i dodatno potaknuti ulaganja.
Iskazano u brojevima, u udruzi Hrvatski izvoznici navode da članstvo u šengenskom prostoru ubrzava robnu razmjenu za oko 0,1 posto.
– U nekim slučajevima šengenski režim rezultira i povećanjem volumena robne razmjene u izvozu i uvozu intermedijarnih proizvoda pogona istog proizvođača ili različitih proizvođača koji posluju u dvije ili više susjednih zemalja članica EU. U svakom slučaju, naši izvoznici u ostale članice EU tako će biti u ravnopravnome položaju s konkurencijom proizvođača unutar šengenskog prostora. Međutim, konkurentnost izvoza ovisi i o nizu drugih faktora poslovnog, poreznog i drugog okružja za hrvatske poduzetnike i izvoznike, na koje ulazak u Schengen ne može djelovati.
Bolja ulagačka klima
Načelno, ulazak u Schengen usporedno s uvođenjem eura i nestankom valutnog rizika u paru kuna – euro može Hrvatsku učiniti atraktivnijom za strane investitore u domaće proizvodne i izvoze sektore te tako pridonijeti rastu izvoza. No porezna nepredvidivost, fiskalni nameti, birokratiziranost sustava i nezainteresiranost državnih institucija za podupiranje domaće industrije i izvoza mogu biti faktor ograničenja potpuna iskorištavanja prednosti ulaska u Schengen – zaključuju u Hrvatskim izvoznicima.
Sektor koji će svakako biti veliki dobitnik promjena koje nastupaju s prvim danom 2023. jest turizam. Uzme li se u obzir da je većina hrvatskih turističkih konkurenata, kao i većina posjetitelja, već u europodručju, potencijalna višestruka korist od uvođenja eura kristalno je jasna: neosporiva je korist od eliminiranja troškova konverzije, povećanja transparentnosti i lakše usporedivosti cijena. Odredišta bliža granici postat će još atraktivnija, i to ne samo za putovanja nego i za kupnju nekretnina, pa se može očekivati da će ionako visok udio stranaca u kupoprodaji nekretnina na obali još više porasti.
Ulaskom u Schengen ulazimo također u ekskluzivan klub uređenih i sigurnih država, što će znatno utjecati na opću ulagačku klimu u Hrvatskoj i na jeftinije zaduživanje države, a na kraju i na sniženje kamatnih stopa za građane i gospodarstvo.
U svakom slučaju, velika je ekonomska korist od Schengena i eurozone i u velikom broju djelatnosti, osobito u onima čije je poslovanje prešlo hrvatske granice, pozitivni učinci bit će vrlo brzo vidljivi. Naravno, kao i kad smo ulazili u Europsku uniju, sâm ulazak u taj ekskluzivni klub neće izbrisati sve boljke i probleme na koje gospodarstvenici već godinama upozoravaju.