‘;
Većina se javnoga mnijenja vrti oko tvrdnje da smo tehnički, financijski i emocionalno-psihološki euro uveli prilično glatko. Doduše, uoči druge obljetnice ulaska u eurozonu ima još glasova koji jauču o tome kako Hrvatska nije trebala pristupiti europodručju, ali sve su tiši. Glasan je još jedino obični puk koji svoje frustracije cijenama ispuhuje na društvenim mrežama. Ondje je kuna još uvijek prilično živa. No, kune na stranu, dvije su godine solidno prolazno vrijeme za ocjenu koristi i šteta od uvođenja eura. Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK, podsjeća na to kako smo eurom izliječili jednu od težih, višedesetljetnih glavobolja – valutni rizik.
– Čvrsto smo usidreni u euro područje, bez rasprava o tečajnoj politici. Jedan je od benefita svakako to što manje gledamo valutne parove nego što smo to činili dok je kuna bila domaća valuta. Glavni je učinak transparentnost cijena i kamatnih stopa, lakše nam je usporediti cijene dobara i usluga s ostalim zemljama euro područja. Također, danas smo ekonomija s A- kreditnim rejtingom s pozitivnim izgledima. Teško je vjerovati da bismo tu razinu povjerenja inozemnih investitora i bonitetnih kuća postignuli bez pristupanja euro području. Uostalom, tvrtkama je svakako lakše poslovati, jer dobrim dijelom poslujemo u istoj valuti kao većina Europe – ocjenjuje Šaravanja dodajući kako je itekako profitirala i država, što smo vidjeli prije samog tehničkog učlanjenja, nakon objave odluke da ulazimo (u ljeto 2022. godine) – sve središnje banke s vlastitim valutama u ovome dijelu Europe dizale su kamatne stope i posezale za ostalim mjerama ne bi li ograničili likvidnost na domaćim tržištima i to sve s jedinim ciljem ograničavanja deprecijacijskih pritisaka na tim istim valutama.
Analitičar Petar Vušković napominje kako su upravo posljednje dvije godine makroekonomski najuspješnije u hrvatskoj povijesti.
– Zanimljivo, koreliraju s uvođenjem eura. To nikako nije slučajno. U akademskim krugovima gotovo da nema stručnih rasprava o pozitivnim učincima uvođenja eura. Vjerojatno se smatra da je agenda proklamacije eura završena. Ishodišno gledajući, najveći je benefit ostvaren jeftinijem zaduživanjem države, poduzeća i građana, lakšoj otplati dugova te odsustvu transakcijskih troškova. Uzimajući u obzir to da je novac osnovni pokretač svih ekonomskih procesa, pa i važnih poduzetničkih inicijativa, posve je jasno koliko je uvođenje eura bilo važno, jer je bilo iznimno važno otkloniti valutni rizik. Misija je uspješno završena. Danas imamo niže kamatne stope na kredite poduzećima i građanima, smanjivanje duga svih sektora i milijunske uštede na mjenjačkim i transakcijskim poslovima banaka, pa i klasičnim mjenjačnicama koje su gotovo nestale s tržišta – veli Vušković.
Nema sumnje da smo dobro utržili ulaskom u eurozonu, kao što nema sumnje da su nam se prikrpali i neki loši(ji) trendovi. Koji su to, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom broju Lidera.