Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u srpnju ove godine veći je za 0,2 posto u usporedbi s lipnjem, dok je u odnosu na srpanj lani manji za 0,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji je na mjesečnoj razini porastao za 0,1 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom također za 0,1 posto. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju istodobno je smanjen za 0,1 posto.
U sklopu prerađivačke industrije najviše je porastao broj zaposlenih u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 2,8 posto te u proizvodnji električne opreme, za 2,1 posto. Istodobno je broj zaposlenih najviše pao u proizvodnji pića, za 4,3 posto, u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 3,5 posto te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za dva posto, pokazuju podaci.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih u rudarstvu vađenju je pao za 2,3 posto, u prerađivačkoj industriji za 0,4 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom porastao za 0,2 posto.
U sklopu prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 11,6 posto te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za šest posto. Pao je i broj zaposlenih u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 5,9 posto, u proizvodnji pića za 5,6 posto, proizvodnji namještaja za 4,1 posto itd.
Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 27,3 posto, tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa, za 9,4 posto, proizvodnji tekstila, za 6,8 posto te proizvodnji duhanskih proizvoda, za 5,7 posto.
Broj zaposlenih u industriji u prvih sedam mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani pao je za 0,8 posto.
Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do srpnja ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani veća je za 3,3 posto.
Rast industrijske proizvodnje u srpnju usporio
DZS je također objavio podatke o industrijskoj proizvodnji koja je u srpnju porasla za 2,9 posto na godišnjoj razini, što je sporiji rast nego mjesec dana prije. Rast proizvodnje u srpnju na godišnjoj razini zabilježen je u četiri od pet sektora, a najviše, za 14,1 posto, u proizvodnji kapitalnih proizvoda.
S rastom od 10,5 posto slijedila je proizvodnja energije, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 4,3, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 1,2 posto.
Pala je samo proizvodnja intermedijardnih proizvoda, za 3,1 posto.
Nastavak rasta gospodarstva u trećem tromjesečju
Rast proizvodnje i potrošnje u srpnju, kao i drugi pokazatelji, ukazuje na nastavak rasta gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja.
Prošloga je tjedna DZS objavio da je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao za 7,7 posto na godišnjoj razini, što je već peti kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to brže nego u prethodnom tromjesečju.
- Nakon objave trgovine na malo za srpanj, nastavak povoljnih kretanja prvih visokofrekventnih pokazatelja za treće tromjesečje upućuje na solidan gospodarski rast i u razdoblju od srpnja do rujna - navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
No, upozoravaju na negativne rizike.
- Iako u dosadašnjem dijelu godine bilježi solidnu izvedbu, kretanje obujma industrijske proizvodnje ostaje izloženo, prije svega, negativnim rizicima. Nepovoljan utjecaj aktualnih geopolitičkih sukoba negativno se odražava na oporavak inozemne potražnje zbog ovisnosti pojedinih hrvatskih važnijih trgovinskih partnera o Rusiji. Isto tako, snažni inflatorni pritisci i problemi u lancima opskrbe djelovat će u negativnom smjeru i umanjivati potencijalna snažnija ostvarenja - zaključuje se u analizi RBA.