Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uložila je 297 milijuna eura u hrvatsko gospodarstvo u 2022. godini – rekordnoj godini za ulaganja privatnog sektora (82 posto godišnjeg obujma poslovanja u zemlji). Većina sredstava (63 posto) poduprla je projekte tranzicije zelene ekonomije.
- Hrvatska se tijekom protekle godine suočila s nekoliko lokalnih i globalnih izazova. Pojačali smo naš angažman kroz financiranje i savjetovanje kako bismo podržali lokalne tvrtke i zemlju u cjelini. U 2022. pokrenuli smo niz važnih inicijativa za podršku hrvatskoj brzorastućoj start-up zajednici i tehnološkoj industriji. Dodatno smo proširili naš vodeći program urbane regeneracije i nastavili inicijative političkog dijaloga s nacionalnom vladom o boljem upravljanju imovinom nekretnina u državnom vlasništvu - Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a, voditeljica ureda za Hrvatsku.
Obnovljivi izvori energije
Bančino financiranje privatnog sektora u Hrvatskoj u 2022. uključivalo je 57 milijuna eura za proizvodnju obnovljive energije. Otprilike 43 milijuna eura od toga je posuđeno tvrtkama Taaleri Energia i ENCRO Kunovac JV za prvi projekt obnovljivih izvora energije u zemlji izvan sheme subvencija za obnovljive izvore energije. Ovim projektom EBRD financira izgradnju i rad dviju kopnenih vjetroelektrana u zadarskoj regiji, zajedničkog ukupnog kapaciteta mreže od 111 MW, dovoljnog za napajanje 85.000 kućanstava.
Drugdje u privatnom sektoru, Banka je osigurala zajam od 35 milijuna eura tvrtki Studenac d.o.o., najvećem hrvatskom maloprodajnom trgovcu hranom po broju prodavaonica, za financiranje njegovog širenja, uključujući akviziciju maloprodajnih trgovaca hranom Pemo i Lonia. Zajam EBRD-a također je pomogao poboljšati politiku uključivanja i održivosti Studenca, posebice zapošljavanje ukrajinskih izbjeglica.
Tijekom 2022. EBRD je uložio u niz inovativnih financijskih instrumenata. To uključuje ulaganje od deset milijuna eura u prvu hrvatsku obveznicu povezanu s održivošću koju je izdala grupa Meritus ulaganja (M+). M+ je vodeći neovisni outsourcing tehnologija poslovnih procesa u jugoistočnoj Europi, aktivan u kontakt centrima, informacijskoj tehnologiji i službama za zapošljavanje. Ima urede u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Sloveniji, Turskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama te zapošljava više od 12.000 ljudi.
Potpora nakon potresa
U financijskom sektoru, EBRD je uložio 60 milijuna eura u prvu održivu obveznicu koju je izdala RBA, hrvatska podružnica Raiffeisen banke, te je nastavio davati kredite UniCredit Leasingu Hrvatska (25 milijuna eura) i Raiffeisen Leasingu Hrvatska (15 milijuna eura). za daljnje kreditiranje lokalnih malih i srednjih poduzeća (SME). To uključuje financiranje zakupa zelene opreme i tehnologija u komercijalnom sektoru.
U još jednom inovativnom projektu s Raiffeisenom u Hrvatskoj, najavljenom ranije ovog tjedna, EBRD je podržao RBA-inu prvu sintetičku sekuritizaciju u zemlji, istovremeno pružajući 26 milijuna eura kreditne zaštite u obliku nepokrivenog financijskog jamstva. Transakcija pokriva kreditni portfelj uspješnih malih i srednjih poduzeća i drugih tvrtki vrijedan oko 366 milijuna eura. Dok tržište sintetičke sekuritizacije u posljednjih nekoliko godina stabilno raste u naprednijim zemljama Europske unije (EU), ono je novi instrument u većini gospodarstava u koja EBRD ulaže, uključujući i Hrvatsku.
U javnom sektoru, EBRD je osigurao zajam od 50 milijuna eura gradu Zagrebu za potporu vitalnih javnih komunalnih poduzeća (voda i promet) nakon posljedica pandemije Covida-19 i potresa koji su pogodili to područje 2020., uzrokujući procijenjenu vrijednost od 11 milijardi eura štete.
Grad Karlovac postao je drugi hrvatski grad koji je pristupio EBRD-ovom Programu zelenih gradova, budući da je Banka, zajedno s EU, sufinancirala sveobuhvatnu obnovu gradske toplinske mreže, zamjenu zastarjelih vrelovoda i šahtova te poboljšanje cjelokupnog učinkovitost toplinske distribucijske mreže.
Bankini lokalni i međunarodni savjetodavni projekti s hrvatskim malim i srednjim poduzećima financirani su donatorskom potporom Europskog investicijskog savjetodavnog centra i EBRD-ovog Small Business Impact Funda (Italija, Irska, Japan, Koreja, Luksemburg, Norveška, Švedska, Švicarska, TaiwanBusiness-EBRD Technical Fond za suradnju i Sjedinjene Američke Države).
Upravni odbor Banke sljedećih će tjedana raspravljati o novoj strategiji EBRD-a za Hrvatsku za razdoblje 2023.-28., s fokusom na gospodarsku konkurentnost, otpornost i zelenu tranziciju.