Europska središnja banka (ECB) trebala bi ovog četvrtka podići kamatne stope na najvišu razinu u više od 20 godina, iako je eurozona ušla u recesiju. Analitičari i ulagači smatraju da će kreatori politike postići još jedno povećanje od 0,25 postotnih bodova, podižući ključnu kamatnu stopu na 3,5 posto. Zadnji put je tako visoka bila 2001. godine, objavio je Politico.
Uz nedavne ekonomske podatke koji sugeriraju da agresivno pooštravanje ECB-a ima željeni učinak, fokus konferencije za novinare predsjednice Christine Lagarde bit će na bilo kakvim pokazateljima kada bi stope mogle doseći vrhunac. Tržišta trenutno očekuju još jedno povećanje od četvrtine boda u srpnju.
Lagarde je ranije ovog mjeseca izjavila da se ECB približava svojoj ‘visini krstarenja‘ i da se globalno okruženje također mijenja, a očekuje se da će američka središnja banka u srijedu zaustaviti svoj ciklus pooštravanja. Međutim, čak i nakon kampanje bez presedana ECB-a koja je podigla kamatne stope s -0,5 posto u srpnju na 3,25 posto u svibnju, ukupna inflacija i dalje je više od tri puta veća od ciljne stabilnosti cijena središnje banke, daleko previsoka da bi ECB mogao proglasiti pobjedu.
Članica uprave Isabel Schnabel rekla je prošli tjedan da vlastite prognoze banke (koje će biti ažurirane u četvrtak) upućuju na to da će inflacija biti iznad cilja pune četiri godine prije nego što se vrati ispod dva posto. Ipak, čini se da je najgore prošlo: ukupna inflacija pala je brže nego što se očekivalo s vrhunca od 10,6 posto u listopadu na 6,1 posto u svibnju. Temeljna inflacija, koja filtrira promjenjive komponente hrane i energije i koja se smatra pouzdanijim vodičem temeljnih inflacijskih trendova, počela je popuštati u travnju, dok su očekivanja potrošača o inflaciji značajno pala, prenosi Politico.
U stanju pripravnosti
U isto vrijeme, gospodarstvo regije djeluje bolesno. Iako se očekuje da će gospodarstvo ostvariti skroman rast u ovom tromjesečju, službeni podaci tehnički stavljaju gospodarstvo eurozone u recesiju tijekom zime, a slabi podaci o proizvodnim narudžbama i informacije o bankarskim kreditima ukazuju na daljnje probleme.
- Teško je uočiti bilo kakve stvarne izglede za rast na horizontu - upozorio je ekonomist UniCredita Erik Nielsen.
Obično bi takva slabost u gospodarstvu bila dovoljna da održi cijene pod kontrolom, ali rekordno niska nezaposlenost održava visoku domaću potražnju čak i bez rasta gospodarstva, a rastuće nepovjerenje u stare ekonomske modele povećava skepticizam prema vjerovanju da je inflacijsko čudovište ubijeno.
- Nema jasnih dokaza da je temeljna inflacija dosegla vrhunac - upozorila je Lagarde prošli tjedan.
Najnovija dinamika plaća držat će ECB u stanju pripravnosti. Naknada po zaposleniku, povijesno omiljena mjera plaća ECB-a, porasla je 5,2 posto na godišnjoj razini u prvom tromjesečju. To bi trebalo ‘ozbiljno zabrinjavati ECB, jer se očekuje da će se ubrzati tijekom ljeta‘, rekao je ekonomist Danske banke Piet Haines Christiansen. Državne energetske subvencije, koje su imale učinak podržavanja raspoloživog dohotka, također i dalje zabrinjavaju banku.
Takve će zabrinutosti vjerojatno ograničiti Lagarde od davanja bilo kakvih jasnih smjernica o tome kada će ECB vjerojatno prestati podizati kamatne stope, prisiljavajući je umjesto toga da naglasi ovisnost središnje banke o pristiglim ekonomskim podacima.
- Mislimo da će izjava o monetarnoj politici pružiti smjernice da su kamatne stope bliže vrhuncu, iako ne još, ali će Upravno vijeće ostati neobvezujuće - rekla je ekonomistica Barclaysa Silvia Ardagna u bilješci klijentima.
Osim kamatnih stopa, očekuje se da će ECB također potvrditi da će prekinuti reinvestiranja iz dospijeća obveznica koje je kupila u okviru svog starog programa kvantitativnog popuštanja, takozvanog APP-a. Međutim, očekuje se da će se ponovno potvrditi da će se reinvestiranje obveznica kupljenih u okviru Programa hitne kupnje u slučaju pandemije nastaviti prema planu, objavio je Politico.