Biznis i politika
StoryEditor

ECB ponovo fokusiran na Njemačku koja koči rast eurozone

10. Kolovoz 2023.
Njemačka zastava, njemačko gospodarstvofoto Shutterstock

Europska središnja banka (ECB) ponovno je zatečena, no ovaj put loše vijesti ne dolaze iz Grčke, Italije ili drugih uobičajenih sumnjivaca sa siromašnijeg juga, nego iz Njemačke, piše Reuters.

Ekonomski najjača EU-ova članica Njemačka, pogođena je kombinacijom slabe trgovine s ključnim partnerom Kinom, padom u velikom proizvodnom i graditeljskom sektoru, pa čak i nekim egzistencijalnim pitanjima u poslovnom modelu koji se temelji na jeftinom gorivu iz Rusije, tvrdi agencija.

Problemi u Njemačkoj koče rast u eurozoni u cjelini i prijete da će je gurnuti u recesiju, umjesto ‘meko prizemljiti‘ umjerenim rastom i inflacijom kakvu je ECB zacrtao.

To prisiljava ECB na promjenu stajališta, od isključivanja stanke u najstrmijoj i najduljoj seriji povećanja kamatnih stopa. No, tržište misli da središnja banka morati poništiti neka od tih povećanja što prije, baš kao što je učinila u vrijeme prethodnoga ciklusa pooštravanja 2011. godine zbog dužničke krize u Grčkoj, Portugalu, Irskoj, Španjolskoj i Cipru i šire recesije.

Njemačka postaje europski pacijent?

Za razliku od tada Njemačka je u epicentru problema, a ne jug Europe, što je mnoge komentatore natjeralo da skinu prašinu s nadimka ‘europski pacijent‘ koji je zadnji put za tu zemlju korišten u ranim godinama novog stoljeća.

Nije bez ironije da je taj izraz skovao ruski car Nikolaj prvi, kako bi opisao Osmansko Carstvo u 19. stoljeću. Naime, neki od sadašnjih njemačkih problema također potječu iz Rusije, na koju se Berlin oslanjao za trećinu svoje opskrbe energijom sve dok invazija na Ukrajinu nije ugrozila taj jeftini uvoz. Tu su i poteškoće domaće proizvodnje povezane s prevelikim oslanjanjem na izvoz, s nedostatkom ulaganja i radnika.

- Ne pokrene li vlada odlučnu akciju, Njemačka će vjerojatno ostati na dnu rasta u eurozoni - rekao je Ralph Solveen iz Commerzbanka.

No ipak, neki od problema Njemačke mogu se povezati sa strožom monetarnom politikom.

Središnja banka svjesno je prigušila gospodarsku aktivnost višim kamatnim stopama u pokušaju da inflaciju, koja je u jednom trenutku u prošloj godini bila dvoznamenkasta, dovede na ciljanih dva posto.

Veći troškovi zaduživanja posebno teško štete proizvođačima, jer oni ovise o ulaganjima, a ni jedna zemlja eurozone nema veći industrijski sektor od Njemačke.

- Olabaviti monetarnu politiku zato što je Njemačka u teškoj poziciji ne bi bilo mudro, ali njeno pooštravanje pojačalo bi pritisak na gospodarstvo -  smatraju analitičari.

To dovodi ECB u situaciju u kojoj mora razmotriti završetak ciklusa pooštravanja prije nego što dođe do trajnog pada temeljne inflacije, smatra Reuters.

12. srpanj 2024 22:12