Biznis i politika
StoryEditor

ECB pozvao investitore da ignoriraju medijske napise temeljene na neslužbenim informacijama

19. Svibanj 2023.

U proteklih 20 godina zabilježeno je više od 360 slučajeva curenja osjetljivih informacija iz središnjih banaka eurozone u medije, priopćila je jutros Europska središnja banka pozivajući investitore, ali i sve druge, da ignoriraju bilo kakva izvješća temeljena na tim informacijama.

Nakon analize sadržaja kojeg su objavili mediji Bloomberg, Reuters i MNI, istraživanje Europske središnje banke pokazuje da je čak 368 priča objavljenih između 2002. i 2021. godine temeljeno na curenju informacija od insajdera središnje banke.

Iako curenje informacija često više djeluje na tržište nego javne izjave onih koji postavljaju kamatne stope, iz ECB-a tvrde, da su informacije bile nepouzdani pokazatelji budućih odluka te da se s njima trebalo postupati s oprezom.

– Gledajući unatrag nakon donošenja odluke, prethodna curenja obično nisu pomaknula stope bliže stvarnom ishodu politike. Naša otkrića sugeriraju da bi sudionicima na tržištu bilo dobro savjetovati da u većini slučajeva ignoriraju takvu nepouzdanu komunikaciju – poručili su dužnosnici ECB-a.

Predsjednica središnje banke Christine Lagarde pokušala je smanjiti curenje informacija otkako je preuzela dužnost u studenom 2019. pozivajući donositelje odluka da se suzdrže od izražavanja neslaganja s političkim odlukama uoči sastanka ili neposredno nakon njih.

Navodno se smanjio i broj članaka koji se temelje na curenju informacija otkako je Lagarde preuzela dužnost, ipak dužnosnici su otkrili da je nedavno došlo do znatnog porasta u curenju informacija zbog učestalih sastanaka oko inflacije i dizanja kamatnih stopa.

‘Curenje informacija nema učinak na odluke‘

Mnogi od tih sastanaka rezultirali su kontroverznim odlukama. Mario Draghi, Lagardin prethodnik, sukobio se s nekoliko oštroumnijih članova upravnog vijeća, uključujući čelnike nizozemske, njemačke i austrijske središnje banke koji određuju stope.

– Curenja su češća kada je rasprava o politici kontroverznija,  kada može postojati značajno neslaganje među kreatorima politike –  rekli su dužnosnici za Financial Times.

Najkontroverznija odluka u posljednjih je nekoliko godina bila snižavanje kamatnih stopa u rujnu 2019. kada je ponovno pokrenuta kupnja obveznica. Izazvalo je to nalet javnih i privatnih kritika od strane pojedinih dužnosnika koji su smatrali da ih je Draghi stjerao u kut i natjerao da prihvate tu odluku.

Lagarde je usvojila drugačiji stil vođenja od Draghija, odlučivši okupiti donositelje oko odluke i zatim je objasniti, umjesto da vodi s čela i očekuje da je drugi slijede.

Unatoč svim pričama da curenje informacija često odražava stavove manjine i ne pruža pouzdane informacije o nadolazećim odlukama, pojedina curenja su napravila pravu zbrku na tržištima. Istraživači su otkrili da su curenja uzrokovala pomicanje cijena od 60 do 95 posto više od uobičajenog. Također su rekli da su curenja informacija pokrenula tržišta 15 do 30 posto više od prosječnih javnih izjava članova Upravnog vijeća ECB-a.

Curenja ‘često preokreću ranije tržišne trendove u kratkoročnim stopama‘ tako što se protive očekivanjima javnosti za političke odluke, a često i javne izjave onih koji određuju stope ‘ublažavaju učinak curenja‘ poništavanjem dijela njihovog utjecaja na tržište.

Dužnosnici su priopćili i da curenje informacija ‘nema značajan učinak na političke odluke i obično ne smanjuje fleksibilnost politike‘, a dodali su da ‘mnoga curenja samo zadaju probleme u raspravi i pridonose nestabilnosti tržišta‘.

17. srpanj 2024 23:28