EK: Hrvatsko gospodarstvo usporava na na 3,2 posto u 2025.

Nakon rasta od 3,9 posto u 2024. godini, predviđa se da će se gospodarska aktivnost u Hrvatskoj proširiti za 3,2 posto u 2025. i 2,9 posto u 2026. godini, potaknuta snažnom potrošnjom kućanstava. Tržište rada obilježit će isti trendovi, a stopa nezaposlenosti ostat će ispod pet posto. Predviđa se usporavanje inflacije i dosezanje dva posto u 2026. godini. Nakon značajnog povećanja u 2024. godini, očekuje se daljnji porast deficita opće države i dosezanje 2,7 posto u 2025. godini. U kontekstu solidnog rasta nominalnog BDP-a, očekuje se da će omjer duga i BDP-a pasti na 56,3 posto u 2025. godini, stoji u Proljetnoj gospodarskoj prognozi Europske komisije za Hrvatsku.

Usporavanje

Nakon rasta od 3,9 posto u 2024. godini, očekuje se postupno usporavanje hrvatskog gospodarstva tijekom prognoziranog razdoblja. Izloženost Hrvatske carinskom šoku SAD-a niska je u usporedbi s drugim državama članicama, a očekuje se da će snažna domaća potražnja osigurati solidan rast BDP-a unatoč povećanoj neizvjesnosti povezanoj s trgovinom. 

U 2025. godini predviđa se rast BDP-a od 3,2 posto, koji će biti uglavnom potaknut privatnom potrošnjom, potpomognut rastom realnih plaća i zaposlenosti. Predviđa se da će se rast investicija nastaviti, iako sporijim tempom, a održat će ga znatna apsorpcija sredstava EU-a, posebno iz RRF-a. Očekuje se da će državna potrošnja rasti uz daljnje povećanje naknada zaposlenicima javnog sektora. Predviđa se da će izvoz robe nastaviti rasti solidnim stopama, unatoč rastućem trgovinskom protekcionizmu koji negativno utječe na globalnu gospodarsku aktivnost i potražnju nekih od glavnih trgovinskih partnera Hrvatske. S druge strane, očekuje se da će se izvoz usluga blago povećati u realnom iznosu, jer kontinuirani rast cijena turističkih usluga opterećuje konkurentnost. S obzirom na to da uvoz premašuje izvoz, doprinos neto izvoza rastu trebao bi ostati negativan. 

U 2026. godini predviđa se usporavanje gospodarskog rasta, ali i dalje dosezanje 2,9 posto. Rast potrošnje trebao bi se usporiti kako se rast plaća usporava. Predviđa se da će ulaganja nastaviti rasti, iako sporije, dodatno potkrijepljena povećanom apsorpcijom sredstava EU. Doprinos vanjskog sektora rastu trebao bi postati manje negativan, jer izvoz usluga dobiva na zamahu uz očekivano umjereniji rast cijena turističkih usluga, uz solidniji rast vanjske potražnje. 

Rizici za ove izglede uključuju veći od očekivanog utjecaj neizvjesnosti na privatna ulaganja i potrošnju. Snažnija povećanja plaća od očekivanih mogla bi povećati cjenovne pritiske i naštetiti troškovnoj konkurentnosti izvoznika. Potencijalna uska grla u opskrbi u građevinarstvu mogla bi odgoditi apsorpciju sredstava EU-a. 

Kako nedostatak radne snage ostaje visok, priljev radnika iz zemalja izvan EU-a se nastavlja. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti dosegnuti nove najniže razine od 4,6 posto u 2025. i 4,5 posto u 2026. godini, budući da zaposlenost nastavlja rasti, ali se očekuje usporavanje tijekom prognoziranog razdoblja. Kao rezultat toga, očekuje se usporavanje rasta plaća, i nominalno i realno.  

Predviđa se da će se u 2025. godini ukupna inflacija smanjiti na 3,4 posto s četiri posto u 2024. godini, kako inflacija energije raste, a inflacija hrane i usluga polako se smanjuje. Uz kontinuirano umjerenje pritisaka na plaće i potražnju, očekuje se da će se inflacija snažnije usporiti i dosegnuti 2 posto u 2026. godini. Predviđa se da će pad biti uglavnom potaknut inflacijom usluga i hrane. Predviđa se da će očekivani pad međunarodnih cijena energetskih roba dovesti samo do malog pada inflacije energije jer vladine mjere o cijenama energije istječu u listopadu 2025. Predviđa se da će inflacija bez energije i hrane pasti s 4,8 posto u 2024. na 3,4 posto u 2025. i 2,4 posto u 2026. godini. 

U 2024. godini deficit opće države povećao se na 2,4 posto BDP-a s 0,8 posto u 2023. godini, potaknut većim rashodima za plaće u javnom sektoru i socijalne naknade - posebno mirovine. Istodobno su se prihodi povećali zbog snažnog rasta nominalnog BDP-a i povoljnih kretanja na tržištu rada.  

EU otpornija

Europsko gospodarstvo započelo je 2025. godinu s većom otpornošću nego što se očekivalo. Izjavio je to Valdis Dombrovskis, povjerenik za gospodarstvo i produktivnost, komentirajući Proljetnu gospodarsku prognozu Europske komisije. Unatoč globalnoj nesigurnosti i trgovinskim napetostima, EU će nastaviti bilježiti umjereni rast u ovoj godini, a očekuje se ubrzanje rasta u 2026. godini. Prema prognozi Europske komisije, realni BDP EU-a trebao bi porasti za 1,1 posto u 2025. godini, dok eurozona raste za 0,9 posto. Ovaj rast neće biti značajno veći nego u 2024. godini, ali za Hrvatsku bi to moglo značiti da će europsko tržište i dalje biti ključni izvor rasta i stabilnosti. Za 2026. godinu predviđa se ubrzanje rasta na 1,5 posto u EU-u i 1,4 posto u eurozoni. Inflacija u EU-u, koja je uslijed pandemije i rata u Ukrajini bila izuzetno visoka, također se smanjuje, predviđajući pad s 2,4 posto u 2024. godini na 2,1 posto u 2025. i 1,7 posto do 2026. godine.

Ekonomija EU-a do kraja 2024. godine zabilježila je jači od očekivanog rast od 0,4 posto, zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Taj pozitivan trend nastavio se u prvom kvartalu 2025., s preliminarnim podacima koji sugeriraju rast BDP-a od 0,3 posto. Međutim, prognoza za daljnji gospodarski rast bila je revidirana prema dolje, ponajviše zbog pogoršane globalne trgovinske situacije i većih nesigurnosti u trgovinskoj politici.

EU izvoz u 2025. godini trebao bi porasti samo za 0,7 posto, što je rezultat smanjenja globalne potražnje i trgovinskih napetosti. Međutim, u 2026. godini predviđa se oporavak, s rastom izvoza od 2,1 posto. Očekuje se da će EU ekonomija biti pogođena i višim nesigurnostima na domaćem tržištu, a to će dodatno otežati gospodarski oporavak. Unatoč tome, prognoza predviđa da će se privatna potrošnja povećati za 1,5 posto u 2025. i 1,6 posto u 2026. godini, zahvaljujući smanjenju inflacijskih pritisaka i održivoj dinamici tržišta rada.

Na tržištu rada predviđa se daljnji rast zaposlenosti, unatoč umjerenom gospodarskom rastu. U 2024. godini stvoreno je 1,7 milijuna novih radnih mjesta u EU-u, a do kraja prognoziranog razdoblja očekuje se daljnje povećanje zaposlenosti za 2 milijuna radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti trebala bi pasti na povijesno nisku razinu od 5,7 posto u 2026. godini. Također, nominalni rast plaća usporit će u 2025. i 2026. godini, ali radnici će i dalje uživati u povećanju realnih plaća i nadoknadi kupovne moći izgubljene tijekom inflacijskih pritisaka.

Inflacija će nastaviti opadati, a predviđa se da će u eurozoni dosegnuti ciljani cilj Europske središnje banke od 2% već 2025. godine, dok će se nastaviti smanjivati i tijekom 2026. godine. Cijene energetskih roba, koje su značajno opale od jeseni 2024. godine, također će imati smirujući učinak na inflaciju, a ojačani euro dodatno će pridonijeti ovom disinflacijskom procesu.

U pogledu državnih financija, nakon što je deficita u EU-u pao na 3,2 posto BDP-a u 2024. godini, očekuje se njegov lagani porast na 3,3 posto u 2025. godini, s procjenom da će se zadržati na toj razini i 2026. godine. Omjer javnog duga i BDP-a u EU-u također će porasti, s 83,2 posto u 2025. godini i 84,5 posto u 2026. godini, nakon četiri godine bržeg smanjenja.

Rizici za gospodarski rast i dalje su negativni, a daljnje fragmentiranje globalne trgovine moglo bi negativno utjecati na rast BDP-a i ponovno izazvati inflacijske pritiske. Klimatske katastrofe, koje postaju sve češće, također ostaju trajni izvor rizika za rast. S druge strane, mogućnost smanjenja trgovinskih napetosti između EU-a i SAD-a, kao i ubrzanje trgovinske razmjene EU-a s drugim zemljama kroz nove slobodne trgovinske sporazume, moglo bi podržati gospodarski rast. Također, povećanje izdvajanja za obranu može imati pozitivan učinak na gospodarski oporavak.

Europska komisija nastavlja raditi na jačanju konkurentnosti EU-a kroz reforme, a usmjerenost na produbljivanje jedinstvenog tržišta, unapređenje Štedne i investicijske unije i provedbu ambicioznog programa pojednostavljenja mogu dodatno učvrstiti otpornost europskog gospodarstva.