Plaće hrvatskih sudaca, državnih odvjetnika i pravosudnog osoblja u Hrvatskoj su preniske i treba ih povećati kako bi ta primanja bila razmjerna struci i odgovornosti i kako bi se suce, državne odvjetnike i sudačko osoblje, između ostalog, zaštitilo od korupcije.
Preporuka je to Europske komisije koje se navodi u Izvješću o vladavini prava u 2023. za Hrvatsku. Prema tom dokumentu, hrvatsko je pravosuđe ostvarilo određen napredak kad su promjene u pravosudnom sustavu u pitanju, a opći je dojam da je izvješće u nekim segmentima čak i preblago prema hrvatskom pravosuđu i reformama za kojima vapi.
Kako se doznaje u Komisiji, ta institucija očekuje nastavak rada na reformi plaća sudaca, državnih odvjetnika i sudskog osoblja uzimajući u obzir europske standarde o naknadama za taj sektor.
- Plaće hrvatskih sudaca i državnih odvjetnika 2021. su bile niske u usporedbi s prosječnom hrvatskom plaćom, zbog čega je rad u pravosudnom sustavu i manje privlačan – stoji u Izvješću.
Odljev sudaca
Osim toga, navodi se u tom dokumentu, u prošloj je godini razrješenje dužnosti zatražilo 49 sudaca, što je 35 posto više nego 2021. i najveći broj u posljednjih nekoliko godina. Problem je i broj članova sudskog osoblja jer neprivlačnost tih radnih mjesta uzrokuje stalan odljev radne snage i kandidati nisu zainteresirani za slobodna radna mjesta. Zbog toga, navodi se u izvješću, sudovi i državna odvjetništva katkad ne uspijevaju normalno funkcionirati.
Komisiju, osim plaća i odljeva radne snage u pravosuđu, posebno brine što bi sudstvo u Hrvatskoj trebalo biti neovisno od izvršne vlasti, a i dalje, primjećuju, sigurnosnu provjeru sudaca i državnih odvjetnika provodi Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), koja jest pod ingerencijom politike. To svakako treba promijeniti, smatraju u Komisiji.
Hrvatska bi isto tako mogla unaprijediti i načine kontrole imovinskih kartica dužnosnika, postoje digitalni alati koji bi mogli unaprijediti informacije, poručuju iz Komisije i ističu da postoji prostor za poboljšanje kad je digitalizacija u pravosuđu u pitanju.
- Mogla bi se poboljšati komunikacija s javnošću o radu sudstva, a to je preporučila i pučka pravobraniteljica. Razina percipirane neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj od 2016. je vrlo niska u široj javnosti i među poduzećima. Iako u pravosudnom sustavu i dalje postoje znatni problemi s učinkovitosti i kvalitetom, u nizu područja postignut je napredak, ali percepcija neovisnosti još se nije poboljšala – tumače u Komisiji.
Najduži postupci u EU
Problem je i ukupni broj neriješenih predmeta, koji se, primijetili su u Komisiji, smanjio, ali se trajanje sudskih postupaka uglavnom produžilo. Prema podacima iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2023., broj neriješenih predmeta i trajanje postupaka u Hrvatskoj su i dalje među najvećima u EU-u.
Prosječno trajanje postupaka na prvostupanjskim sudovima 2022. povećalo se na 1.187 dana u parničnim postupcima pred trgovačkim sudovima, a godinu prije je trajalo u prosjeku tisuću dana. Parnički postupci pred građanskim sudovima trajali su prošle godine 709 dana u prosjeku što je više nego 2021. kad su trajači 673 dana, dok su prošle godine kazneni postupci trajali 1.054 dana u usporedbi sa 765 dana 2021. godine.
Istrage korupcije na visokoj razini nastavile su se te se povećao ukupni broj podignutih optužnica i izrečenih presuda. Specijalizirani policijski ured za suzbijanje korupcije (PNUSKOK) i tužiteljstvo (USKOK) surađuju s EPPO-om, a prema godišnjem izvješću Državnog odvjetništva za 2022. godinu broj prijava kaznenih djela korupcije se smanjio, a broj istraga ostao je gotovo isti.
Državno odvjetništvo 2022. je podignulo 178 optužnica za korupciju, što je znatno više nego 2021. kad je, podsjećaju u Komisiji, podignuto tek 69 optužnica, a u istom tom razdoblju sudovi su donijeli presude u vezi sa 182 osobe, što je znatno povećanje sa 67 presuda donesenih 2021. godine.
- I tu je problem što USKOK i Državno odvjetništvo ne uspjevaju pronaći i zadržati dovoljno ljudi - zaključuju u Komisiji.