Biznis i politika
StoryEditor

Ekonomisti UniCredita prognoziraju stabilan rast u Srednjoj i Istočnoj Europi

10. Travanj 2024.

Ekonomisti UniCredita očekuju gospodarski rast zemalja Srednje i Istočne Europe od oko 2,6 posto u 2024. i 3 posto u 2025., uz nešto brži rast zemalja Zapadnog Balkana. Ta se očekivanja odnose na države SIE regije koje su članice Europske unije - Hrvatskau, Bugarsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

Dan Bucsa, glavni ekonomist Grupe UniCredit za SIE, ističe kako će komponenta osobne potrošnje predvoditi rast, potpomognuta bržim rastom realnih plaća, rastućim zaduživanjem i državnim transferima.

- Hrvatsko gospodarstvo pod utjecajem je istih pokretača rasta koji omogućuju da hrvatski BDP potencijalno poraste i više od očekivanih 2,5 posto u 2024., dok se u 2025. očekuje ubrzanje rasta, prema prognoziranih 3,5 posto, jer bi sve komponente BDP-a trebale djelovati u istom smjeru - dodaje Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

U CEE Quarterly izvješću za drugi kvartal 2024. godine, ekonomisti UniCredita također ističu kako će javne investicije biti drugi najvažniji pokretač rasta, dok će neto izvoz ove godine usporititi dinamiku BDP-a. Ekonomisti očekuju proračunske deficite manje od 3 posto BDP-a za 2024. i 2025. u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj i Srbiji te deficite veće od 5 posto u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj (zemljama pod rizikom prekomjernog deficita), kao i u Turskoj.

Prema izvješću, očekuje se da proeuropske stranke osvoje više od dvije trećine mjesta zemalja SIE u Europskom parlamentu, nakon čega će tražiti važnija mjesta u europskim institucijama i NATO-u. Zamah proširenja u EU se ubrzava, a zemlje Zapadnog Balkana profitirat će u slučaju provođenja reformi. Proces pristupanja EU bi za ovu skupinu zemalja također mogao poslužiti kao nagovještaj povećanja rejtinga.

Stabilni tokovi kapitala pokrit će deficite u tekućim računima bilance plaćanja s inozemstvom u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, osim Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Turske, gdje će dodatna sredstva stići od međunarodnih financijskih institucija, vanjskog zaduživanja države te privatnog zaduživanja u inozemstvu.

28. svibanj 2024 00:48