Ekonomski rast Hrvatske uskoro će početi ovisiti o drugim faktorima

Hrvatsko gospodarstvo već nekoliko uzastopnih godina bilježi iznadprosječni rast u europskim okvirima, a prognoze govore da će se trend nastaviti, iako će dinamika rasta biti ponešto usporena. O čemu će ovisiti održivost ekonomskog rasta u našoj zemlji, ali i u regiji srednje i istočne Europe na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova koja će se održati 24. rujna u Zagrebu govorit će Mauro Giorgio Marrano, stariji ekonomski analitičar u talijanskoj banci UniCredit. Ovaj govornik ima odličan uvid u ekonomske teme srednje Europe s obzirom da je prije bio zadužen za koordiniranje UniCreditova tima analitičara u CEE državama. Prije toga, karijeru je gradio kao ekonomist u Općoj upravi za ekonomske i financijske poslove (DG ECFIN) pri Europskoj komisiji, kao i u makroekonomskom timu britanskog ministarstva financija.

Je li gospodarska izvedba srednjoeuropskih zemalja ove godine ispunila vaša očekivanja?

Rast BDP-a za 2025. godinu vjerojatno će se ispostaviti nižim u različitim zemljama nego što smo prognozirali na početku godine, što uglavnom odražava utjecaj uvođenja američkih trgovinskih carina u travnju te, u nekim državama, specifičnih faktora poput fiskalne konsolidacije (Rumunjska, Slovačka) i slabog investicijskog okruženja (Mađarska). Slabija od očekivanja europska automobilska industrija također je odigrala svoju ulogu, pridonoseći slabosti industrijske proizvodnje u gospodarstvima CEE regije. Ipak, rast će se vjerojatno kretati između dva i tri posto, osim u Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji, gdje očekujemo da će biti oko jedan posto ili manje, zbog gore spomenutih zemljama specifičnih faktora. Domaća potražnja ostala je glavnim pokretačem rasta, dok je neto izvoz predstavljao kočnicu, što odražava slab rast u glavnim trgovinskim partnerima regije i utjecaj trgovinskih carina. U 2026. godini očekujemo poboljšanje gospodarskog rasta u većini zemalja koji će i dalje biti podržan domaćom potražnjom, potrošnjom i investicijama, kao i oporavkom izvoza.

Jesu li srednjoeuropska gospodarstva pokazala iznenađujuću otpornost u kontekstu povećanih američkih carina na europsku robu?

Općenito, snaga domaće potražnje pridonijela je ublažavanju utjecaja carina, također zahvaljujući zategnutim tržištima rada. Osim toga, u nekim je zemljama rast potaknut pojačanim izvozom u SAD prije uvođenja carina, što je faktor koji će vjerojatno pružati sve manji oslonac. U ostatku 2025. godine učinak carina će se vjerojatno nastaviti, ali u 2026. godini fiskalni poticaji u Njemačkoj podržat će rast u glavnim trgovinskim partnerima, ublažavajući utjecaj carina.

U kojoj mjeri će potreba za povećanjem obrambenih proračuna ograničiti ostala javna ulaganja u zemljama na istočnim granicama NATO-a?

Detaljni fiskalni planovi još nisu dostupni, ali povećanje obrambenih rashoda vjerojatno neće ograničiti ostale državne investicijske izdatke jer a) EU će vjerojatno pružiti dodatno financiranje za povećanje obrambenih rashoda (sljedeći Višegodišnji financijski okvir VFO, Sigurnosna akcija za Europu SAFE) i b) Procedura za prekomjerne proračunske manjkove će pružiti dodatni prostor za povećanje razine obrambenih rashoda u odnosu na BDP. Stoga pravila EU fiskalne politike vjerojatno neće predstavljati čvrsta ograničenja za obrambene fiskalne izdatke.

Hrvatska je u posljednjih godina zabilježila značajno veće stope gospodarskog rasta od drugih zemalja u regiji. Mogu li se oni održati i koliko uspješno bi mogla apsorbirati EU fondove iz novog programskog razdoblja?

Od pandemije Hrvatska je bila jedno od najbrže rastućih gospodarstava u EU. Ovaj rast snažno je podržan oporavkom osobne potrošnje i turizma, rastom u građevinarstvu i korištenjem velikih alokacija EU financiranja, s povezanim prelijevanjem u druge sektore. Jedna vrlo ohrabrujuća činjenica jest da se zaposlenost snažno povećala na rekordne razine, unatoč smanjenju stanovništva (uz povijesno niske razine nezaposlenosti). Međutim, održivost ovog rasta ovisit će o povećanju produktivnosti, koja je nedavno počela stagnirati. EU financiranje ostat će snažan pokretač rasta u sljedećih nekoliko godina, ali će se smanjivati, a kako EU financiranje presušuje, rast će početi ovisiti o unutarnjim faktorima i povećanju produktivnosti.

Kako će demografski izazovi utjecati na dugoročni potencijal rasta zemalja poput Hrvatske, Rumunjske i Bugarske?

U regiji će slabi demografski trendovi vjerojatno ograničiti doprinos rada ekonomskom rastu, otežavajući održavanje gospodarske konvergencije sličnim tempom kao u protekla dva desetljeća. Stoga je, osim uloge izravnih stranih ulaganja i EU fondova, rast produktivnosti ključan za poboljšanje izgleda za potencijalni rast regije. Izbjegavanje ovog rizika zahtijeva značajna ulaganja u istraživanje i razvoj i s tim povezano, obrazovanje.

U posljednjih 16 godina Liderov Dan velikih planova postao je političko-ekonomski ‘must be‘ događaj. Do sada je okupio oko 5700 sudionika i 300 govornika iz redova industrijskih lidera, makroekonomskih stručnjaka, visokih političkih dužnosnika čelnika i utjecajnih osoba iz javnog života.

Ovaj status  potvrdit će i ove godine svojim programom i izborom govornika, mahom predvodnika raznih industrija u Hrvatskoj, svjetskih makroekonomista, predstavnika javnog sektora i državnih institucija, od kojih ćemo iz prve ruke saznati što nas čeka i kako se prilagoditi nepovoljnim okolnostima koje okružje kontinuirano nameće.

Ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 17. Danu velikih planova koji se održava 24. rujna u hotelu Westin Zagreb.