Slovenska Iskra preuzela Elku. Petrol Crodux, Iskraemeco Holosys, Bing Bang Sancta Domenicu, Halcom Insite... No i CIAK Grupa kupila je Potokar, M SAN Alterna distribuciju, Keindl Sport Energiju, Stanić Beverages brendove pića Sola i Zala od Pivovarne Laško Union... Ovo je samo dio slovensko-hrvatskih preuzimanja posljednje dvije godine, no naznačuje da su s obje strane Sutle nakon svojevrsna zatišja porasli preuzimački apetiti.
Tko je aktivniji u novome akvizicijskom valu? Koja je država u ekonomskom srazu uspješnija na duge staze? Pokušali smo pronaći odgovore na ova pitanja zagrebavši ne samo u međusobne odnose u M&A-u (spajanjima i akvizicijama) nego i vlasničke, nekretninske, turističke, izvozne, burzovne i sve druge fronte na kojima dvije države imaju ekonomske odnose te pokušali prognozirati smjer i intenzitet borbe na toj relaciji u budućnosti. Pogleda li se samo iznos izravnih investicija u prošloj godini, vidljivo je da su slovenske tvrtke bile znatno agilnije. Teniskim rječnikom rečeno, osvojile su jedan set.
– U 2022. godini slovenska ulaganja u Hrvatsku iznosila su 225 milijuna eura, a hrvatske tvrtke zabilježile su negativna ulaganja, odnosno povlačenje sredstava, u Sloveniju, i to u iznosu od 112 milijuna eura – rekla je Diana Kovač iz HGK-ova Centra za internacionalizaciju poslovanja.
Bez oduševljenja, molim!
Godinu dana prije prednost je pak bila na strani hrvatskih tvrtki: izravna ulaganja u Sloveniju iznosila su gotovo 600 milijuna eura u odnosu na 451 milijun slovenskih ulaganja. Doduše, za hrvatski uspjeh u toj godini vjerojatno je zaslužno razrješenje sage s preuzimanjem Mercatora jer je te godine oko 70 posto dionica te tvrtke prebačeno s Agrokora na Fortenova grupu.
– Od važnijih akvizicija hrvatskih tvrtki u Sloveniji vjerojatno je najpoznatija ona u kojoj je Mercator preuzela današnja Fortenova grupa, koja je provedena u nekoliko faza, od kojih je posljednja bila 2021., te koja je bila medijski popraćena iz raznih perspektiva, pozitivnih i negativnih. Valja spomenuti i akvizicije društava Tokić i CIAK u Sloveniji, gdje se dogodilo da se distributeri autodijelova iz Hrvatske, unatoč uvriježenu stajalištu da je slovensko gospodarstvo, a ne hrvatsko, povezano s autodijelovima, zapravo anorganski šire akvizicijama, a mogle su se očekivati akvizicije u suprotnom smjeru, iz perspektive koja je industrija prirodnija kojoj zemlji.
Obratno možemo spomenuti ponajprije Petrol, čija je zadnja akvizicija, ona 2021., bila društvo Crodux derivati dva d.o.o., što je njegova najveća ostvarena transakcija te vrste. Tom je akvizicijom Petrol znatno učvrstio svoju tržišnu poziciju, ne samo u Hrvatskoj, gdje je postao drugi igrač veličinom tržišnog udjela, već i iz perspektive šire regije jugoistočne Europe, što kreira potencijal za daljnji rast i ostvarenje velikih sinergija u okolnim zemljama u kojima je Petrol otprije poslovno aktivan – naveo je Damir Kecko, partner i voditelj Odjela za usluge transakcija u PwC-u Hrvatska i PwC-u Slovenija.
Sveopće zgražanje u Deželi
Prelasci hrvatskoga kapitala s druge strane granice prije se baš nisu dočekivali s oduševljenjem. Pod egidom zaštite nacionalnih interesa slovenski političari i javnost bili su protiv Agrokorovih nastojanja da preuzme najveći trgovački lanac u Sloveniji. Iako ne toliko, Slovenci nisu bili oduševljeni ni Atlanticovim preuzimanjem Droge Kolinske, Dukatovim Ljubljanskih mlekarni, Podravkinom kupnjom Žita, osobito zato što su u jednom razdoblju te akvizicije zaredale pa se u Sloveniji pojavio strah da će Hrvati zagospodariti njihovom prehrambenom industrijom.
Na sveopće zgražanje u Deželi, u tom razdoblju činilo se da su hrvatski poduzetnici napokon krenuli u pohod na sjever. Naime, do velike ekonomske krize 2008. Slovenci su bili vrlo agilni u akvizicijama u Hrvatskoj, a onda se zbog financijskih problema tamošnjih kompanija kotač sreće, odnosno investicijske aktivnosti, okrenuo u drugom smjeru.
– Više ne postoji jaka želja politike da diktira ili štiti prekogranične transakcije, srušene su barijere koje su postojale i svi poslovni subjekti jako se dobro poznaju, stoga vjerujem da ćemo u budućnosti svjedočiti zanimljivim transakcijama. U posljednje vrijeme vidi se pojačana aktivnost u preuzimanjima na relaciji Slovenija – Hrvatska u različitim sektorima i svako malo pojavi se neka nova potencijalna transakcija. Doduše, nije riječ o velikim dealovima, nego o srednjim i manjim tvrtkama. Rekao bih da je trenutačno interes za akvizicije nešto veći s naše strane. Prije je situacija bila obrnuta te su naše tvrtke, dok nisu ojačale, više bile angažirane na jednostavnijim transakcijama na istoku, a sada su spremnije za ozbiljnije, sofisticiranije pregovore na zapadnim tržištima, pa i u Sloveniji – objasnio je konzultant Željko Perić.
Tko je do sada u ekonomskom srazu odnio pobjedu na polju investicija i preuzimanja, tko aktivnije kupuje dionice u susjednoj državi, koliko su lani Slovenci uložili u nekretnine u Hrvatsku te što možemo očekivati na polju akvizicija na relaciji Hrvatska-Slovenija pročitajte u digitalnom izdanju Lidera.