Biznis i politika
StoryEditor

Ekonomski stručnjaci: Ulaganja u Hrvatsku proteklih godina značajna, ali nedovoljna za rast

06. Veljača 2024.

Ulaganja u Hrvatskoj su proteklih godina bila značajna, ali nedovoljna za ekonomski rast, tvrde profesori Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (EFZG) koji su u prostorijama Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) sudjelovali u raspravi o ekonomskom razvoju Hrvatske organiziranoj u okviru znanstvenog skupa projekta ‘Analiza strukturnih čimbenika konvergencije Republike Hrvatske tijekom tranzicijskog procesa‘. Također, kažu, Hrvatska je značajno manje integrirana u gospodarstvo EU po pitanju porijekla dodane vrijednosti.

Kako je rečeno na znanstvenom skupu, dosadašnja istraživanja ukazuju da je Hrvatska relativno zaostala za svojim okruženjem, odnosno drugim državama članicama EU, a upravo je cilj ovog projekta bio usredotočiti se na pronalaženje čimbenika koji objašnjavaju ekonomske neuspjehe tranzicijskih zemalja u kontekstu ekonomskog rasta, sektorske strukture gospodarstva, tržišta rada i energetske tranzicije.

Ipak, dosadašnja su istraživanja pokazala pozitivne doprinose digitalizacije ekonomskom rastu, inovacijama, učinkovitosti javne uprave, gospodarskoj suradnji među državama, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.

U raspravi o ekonomskom razvoju na HAZU povuklo se i pitanje inozemnih investicija, a kako je rekao profesor Ekonomskog fakulteta Tomislav Globan, Hrvatska ima jednu od najvećih stopa priljeva inozemnih investicija per capita.

No, nedostaje nam fokusa za europske fondove, tvrdi viša znanstvena suradnica EFZG-a Marina Tkalec.

– Raspršili smo se u različite sektore, ne znamo čime postići ono što želimo, a energetska tranzicija ide i bit će važnija u budućnosti… Ono što nam je najveći problem je trošak, ne samo investicija nego i potencijalni trošak za naše stanovništvo, imamo radnike iz sektora koji će nestajati pa ćemo morati stvoriti ‘socijalni pool‘ za njih i njihovu reedukaciju – ustvrdila je Tkalec.

O radnoj snazi je govorio i voditelj projekta Josip Tica koji je izjavio da ulaskom u EU nije bilo dugotrajnijeg pada stanovnika u drugim državama pa bi to značilo da pad nije nužno vezan uz ulazak u EU. Kako je utvrđeno u raspravi, trebalo bi osnažiti cijelo domaće tržište rada.

– Veliki je problem radno sposobno stanovništvo koje ne radi. Tu se može govoriti o ženama svih dobnih skupina koje nisu u mogućnosti raditi zbog skrbi za djecu i starije, a koje nemaju čak ni mogućnosti raditi na pola radnog vremena ili na daljinu jer na daljinu uglavnom rade samo visokoobrazovani građani na upravljačkim pozicijama – tvrdi Tkalec.

Profesor Vladimir Arčabić smatra da bi u EU tržište trebalo biti integrirano, kako postoji sloboda prolaska robe tako bi trebalo biti i kod radne snage. Ipak, rekao je, i za Hrvatsku i za druge države je ulazak u EU i eurozonu bila dobra odluka i to zbog utjecaja inozemnih šokova, a kako su prelijevanja simetrična zajednički djeluju na sve probleme. Kao primjer je naveo pandemiju od koje je oporavak bio puno brži jer je postojala integrirana politika oporavka, dok je, recimo, nakon financijske krize on bio iznimno težak.

Važan problem s kojim se EU uhvatila u koštac je i pitanje klime te zelena tranzicija koja je u Hrvatskoj i umjerena i ubrzana. Imamo subvencije za električna vozila, solare i slično, no prema profesorima EFZG-a, važno je planirati tu tranziciju. Hrvatska je mala, naš udio u europskom gospodarstvu i na klimu je mali i nemamo gotovo nikakav utjecaj, no možemo, tvrde profesori, promijeniti globalne trendove.

Na kraju, kako je rekao Tica, Hrvatska se ni približno nije integrirala kao druge države članice, no svakako ima primjere drugih država EU od kojih može naučiti.

Nositelj ovog projekta je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a financirala ga je Hrvatska zaklada za znanost. Projekt traje od 13. veljače 2020. do 12. srpnja 2024. godine te je u sklopu njega do sada objavljeno 27 znanstvenih radova, iako je planirano ukupno 13 publikacija. 

02. ožujak 2024 18:58