Biznis i politika
StoryEditor

Ekstraprofit: Na savršeno slobodnom tržištu to ne postoji

08. Rujan 2022.
foto Shutterstock

Da Europa nikada nije lošije stajala s mentalnim i zdravorazumskim kapacitetima i da joj ozbiljno prijeti potpuno utapanje u državnom intervencionizmu potvrđuje i sve češće spominjanje dodatnog oporezivanja ekstraprofita, kako bi se (i) iz njega mogle financirati antiinflacijske pomoći kućanstvima i tvrtkama. Jer, omiljeni sport, tiskanje novca, okončava inflacija.

Doduše, tim su stopama već krenule neke članice poput Mađarske (to doista ne čudi), ali i Italije i Španjolske (to već itekako čudi), no objedinjena akcija dodatnog oporezivanja 'ekstradobiti' na razini cijele EU samo je pitanje odluke i broja ruku koje takvu ideju podržavaju.

Konkretno, 'SMS' Ursula bi oporezovala iznenadni ekstraprofit, odnosno 'višak' zarade koju ostvaruju neki proizvođači električne energije zato što ne koriste plin (pa im input ne poskupljuje), a struja je koju prodaju sve skuplja. Jasno je da će takvu odluku morati poštivati i Hrvatska u kojoj se i bez toga oporezivanje ekstraprofita već neko vrijeme spominje. Novi ministar financija Marko Primorac nedavno je na upit o tome hoće li trenutna situacija biti okidač za uvođenje poreza na ekstraprofit škrto prozborio 'da se razmišlja i o tome'.

Profesor Josip Tica kaže kako je u teoriji ekstraprofit 'profit iznad razine koja omogućava održivo poslovanje poduzeća', dakle zarada koja pokriva amortizaciju opreme i oportunitetni trošak kapitala (naprimjer, koliko bi zaradili da smo oročili novac u banci), korigiran za premiju rizika. No, kaže i da u praksi obično, ako tržište slobodno funkcionira, ekstraprofiti nestanu sami od sebe.

– Sjetimo se građevinskoga balona iz 2008. godine. Kada su velike zarade u stanogradnji postale općepoznate, odjednom je broj poduzetnika developera eksponencijalno porastao. Ekstraprofiti privlače nove poduzetnike u sektor, a povećana konkurencija ih smanjuje ako je tržište slobodno i ako ne postoje barijere za ulazak na tržište. Problemi nastaju kada tržišta nisu slobodna, kada je ograničen ulazak na tržište ili ako priroda troškova (enormna ulaganja) ne dopušta postojanje više od jednoga aktera na tržištu. Dobar su primjer  naftovodi, plinovodi, prijenos električne energije, rafinerije, distribucija plina i električne energije i slično – tvrdi Tica.

Što kažu drugi analitičari, ali i poduzetnici i hoće li netko doista i plaćati posebni porez na ekstraprofit, pročitajte u novome tiskamo i digitalnom broju Lidera.

06. prosinac 2022 05:25