Od 2019. godine cijena hrvatskim tvrtkama skočila čak 120 posto, dvostruko brže nego u EU
I dok stanovništvo i dalje uživa gotovo najnižu cijenu električne energije u Europskoj uniji, cijena koju tvrtke plaćaju za električnu energiju, a koje troše od 2.000-19.999 MWh električne energije, je u prvoj polovini ove godine viša od prosjeka EU, piše HUP u svojim tjednim analizama.
Broj energetskih tvrtki za opskrbu, proizvodnju i trgovinu električnom energijom u Hrvatskoj raste stoga je paradoksalno da je Hrvatska u 2023. godini među četiri članice EU s najvećim povećanjem cijena za gospodarstvo na godišnjoj razini sa zabilježenim rastom od čak 34,0 posto prema prosječnih 4,4 posto u EU.
Hrvatska je od 2019. godine cijene električne energije za stanovništvo podigla tek 14 posto, dok se povećanja u CEE regiji kreću od 19 posto u Slovačkoj pa sve do 86 posto u Poljskoj, što jasno pokazuje da vodimo u zadržavanju cijena na umjetno niskim razinama.
Pritom je tek 28 posto stanovništva poboljšalo efikasnost u potrošnji energije unutar posljednjih pet godina znatno niži nego u zemljama u okruženju poput Slovačke, (36%), Mađarske (35%), Slovenije (34%, itd.). Države koje nastavljaju velikodušno subvencioniranje cijena energije će na kraju morati podići maksimalnu maloprodajnu cijenu do određene razine potrošnje poput Mađarske ili smanjiti opseg subvencija.
Ekspanzivna politika zaštite kupovne moći u Hrvatskoj koja istovremeno predvodi po nominalnom/realnom rastu plaća na razini EU od 2019. godine je kontraproduktivna naročito ako se primjenjuje linearno na sve građane, bez ciljanja najugroženijih skupina. U srednjem roku takav bi pristup snažno potiče inflaciju i inflatorne pritiske, a mogao bi značajno opteretiti i državni proračun.
Cijene električne energije za tvrtke skočile su od 2019. godine čak 120 posto, što je dvostruko brži rast od prosjeka EU (54%).
To investicije u energetski-intenzivne djelatnosti čini neatraktivnim u EU kontekstu, naročito s obzirom na njihov dugoročni horizont, a Hrvatska i nakon predloženih poreznih izmjena ima relativno nekonkurentan porezni tretman plaća, što uz energično povećanje minimalne plaće (+15,4% u 2025. nakon +20% u 2024. godini) nepovoljno djeluje na konkurentnost, naročito izvoznika.
Nedavna studija MMF-a procjenjuje da će utjecaj povišenih cijena energije na njemačku proizvodnju biti otprilike 1,25 posto outputa do 2028. godine, što je u najmanju ruku primjenjivo i na ekonomije CEE regije i to naročito one koje su najviše povećale trošak električne energije za tvrtke.