Biznis i politika
StoryEditor

Energenti u godinama pred nama mogu biti okidač financijskih problema

09. Svibanj 2024.
Gas stove and light bulb. Utility bills concept prirodni plin, struja, električna energija, energenti cijenefoto Shutterstock

Geopolitička previranja su već ustaljen rizik koji može dodatno usporiti, odnosno odgoditi očekivani oporavak u euro području u nastavku tekuće godine. Zbog njih, velik broj tvrtki primoran je investirati u diverzifikaciju u često skuplje dobavne lance. Štoviše, iznenadan rast cijena nafte na USD 130 po barelu u prvoj polovini godine uz naknadnu stabilizaciju oko USD 100 podigao bi prosječnu inflaciju u 2024. godini na 5 posto (umjesto 2,5 posto u osnovnom scenariju). U tom slučaju, europski BDP bio realno pao -0,8 posto u 2024. godini uz naknadni oporavak od 0,8 posto u 2025.

Pozadina novog energetskog šoka je različita od proživljenog plinskog šoka. U ovom scenariju, ESB bi u početku nastavio dizati kamatne stope prije nego bude primoran na duboko rezanje kamata prema 1 posto u 2025. i nadalje. Potkraj 2024. iznenadio nas je rast realnih kamatnih stopa od 75 baznih bodova zbog neopravdanog prelijevanja s američkog tržišta. Ilustracije radi, kalkulacije Bank of America pokazuju da realni kamatni šok od oko 100 baznih bodova slično prethodnom scenariju realno ruši BDP-a za -0,7 posto, ali uz slabiji oporavak od svega 0,5 posto u 2025.

- ESB ne bi mogla sjediti ‘prekriženih’ ruku, morala bi brže rezati kamate ispod 1 posto i mogli bi zaboraviti na povlačenje pandemijskog programa otkupa obveznica i umjesto toga aktivirati transmisijski zaštitni instrument (TPI). Glavni ‘domaći rizik su stroža fiskalna pravila koja će vodeće ekonomije poput Francuske, Italije, Španjolske i druge ‘gurnuti’ u proceduru prekomjernog deficita u 2025. uz punu primjenu fiskalnih mjera od 2027. godine - piše HUP u analizi ključnih prijetnji rastu.

Dodatni rizik je ‘automatska kočnica’ na njemački javni dug u sklopu čega se značajno smanjuje mogućnost novog zaduženja u idućim godinama unatoč rastućim izdacima za obranu i mirovine. U slučaju materijalizacije idiosinkratskih rizika za pojedine ekonomije, lako može doći do agresivnijeg fiskalnog stezanja s negativnim implikacijama na investicije i rast. Također, scenarij u kojem političari moraju birati između hitnih ulaganja te bolnog rezanja potrošnje, razbuktao bi političke rizike u nekoliko članica EU.

Do sada se periferija euro područja držala dobro unatoč rastu kamata, velikim potrebama za financiranjem te padu bilance ESB-a. Međutim, pogreške u fiskalnoj politici lako bi mogle narušiti ovu krhku ravnotežu. U slučaju obnavljanja inflatornih pritisaka, ESB bi se lako mogla naći između čekića i nakovnja. Uzak je, naime, manevarski prostor za anti-inflatorno podizanje kamata ESB-a bez izazivanja snažnog šoka za periferiju EU.

- Ako ESB bude morao podići kamate znatno iznad 4 posto, sumnjamo da bi čak i agresivna upotreba instrumenta zaštite transmisije (TPI) osigurala strpljenje investitora u pogledu potrebne fiskalne prilagodbe na periferiji euro područja u srednjem roku i lako bismo se mogli vratiti u dužničku krizu iz ranih 2010.-tih. - piše HUP.

Ulaganje u umjetnu inteligenciju generira pozitivne trendove

Među pozitivnim rizicima za svjetsku ekonomiju ohrabruje snažan rast investicija u nove proizvodne kapacitete u SAD (oko 70 posto godišnje!), automatizaciju te visoke tehnologije uključujući umjetnu inteligenciju – što nameće ključno pitanje – nije li upravo snažan zamah u produktivnosti spriječio recesiju u SAD?

Analitičari procjenjuju da će AI tehnologije uvećati rast produktivnosti u razvijenim ekonomijama za 1,4- 2,7 posto godišnje tijekom idućih deset godina. Takvi pomaci na produktivnosti značajno utječu na rast realnog ekonomskog outputa te smanjuju opću razinu inflacije uslijed povećanja ponude mnogih dobara i usluga. Napokon, interesantno je da prema udjelu tvrtki koje primjenjuju cloud tehnologije te umjetnu inteligenciju u poslovanju od 34,6 posto, odnosno 8,7 posto Hrvatska premašuje prosjek EU.

Štoviše, veseli otpornost američkog tržišta rada zahvaljujući povećanoj imigraciji te rastu participacije žena. Sve to ima pozitivne reperkusije na glavne ekonomije euro područja, kojima su SAD glavno izvozno tržište.

Nadalje, sveobuhvatan redizajn fiskalnih pravila uparen s višegodišnjim kapitalnim programom koji se financira deficitom u okviru ‘zelenog industrijskog plana’ te jačanje ekonomske i monetarne unije smanjuju neizvjesnost te pozitivno utječu na rast produktivnosti.

- Na javne investicije pozitivno djeluje njihov povoljniji tretman u novim fiskalnim pravilima, što potencijalno otvara prostor za privatne investicije koje imaju veći multiplikativni učinak na ekonomiju. Upareno s pozitivnim iznenađenjima rasta svjetske ekonomije, ishod bi mogao biti rast BDP-a u eurozoni iznad potencijala, povratak na trend rasta prije pandemijske i energetske krize, stabilizacija inflacije oko ciljane razine od 2 posto te postepeno smanjenje depozitne stope ESB-a na 3,0 posto. - zaključuju iz HUP-a.

21. lipanj 2024 00:08