Energetski rat prijeti Europi usred napetosti Irana i Izraela

Kako napetosti između Irana i Izraela nastavljaju rasti, sve su glasnije zabrinutosti da bi nova meta sukoba mogla biti energetska infrastruktura, uključujući polja prirodnog plina i važne pomorske pravce za transport nafte. Takav scenarij mogao bi izazvati ozbiljne poremećaje u opskrbi ukapljenim prirodnim plinom u Europi, što bi dodatno oslabilo već ranjiva gospodarstva unutar Unije.

Trenutna geopolitička kriza već snažno utječe na energetska tržišta, a skok cijena energije samo je jedan od rizika koji prijete globalnoj stabilnosti. Uz dodatne napetosti u trgovinskim odnosima, osobito nakon uvođenja novih američkih carina, raste strah da bi lančana reakcija mogla usporiti i globalni gospodarski rast.

Vikend je obilježio američki napad na iranska nuklearna postrojenja, što je dodatno uzdrmalo tržišta. U ponedjeljak ujutro cijena sirove nafte Brent porasla je iznad 77 dolara po barelu, dok je WTI dosegnuo više od 74 dolara. Od kraja svibnja Brent je poskupio za oko 20 posto, što dodatno pojačava zabrinutost zbog mogućih nestašica i daljnjih skokova cijena.

Tržišni analitičari upozoravaju da su rizici za globalnu opskrbu naftom i ukapljenim plinom postali znatno ozbiljniji. Iranski parlament donio je odluku o zatvaranju Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih energetskih pravaca na svijetu, dok se sada čeka potvrda iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Taj tjesnac ima ključnu ulogu u svjetskoj trgovini energentima jer njime prolazi gotovo trećina ukupne pomorske trgovine sirovom naftom i oko petina globalne isporuke ukapljenog plina.

Ako dođe do blokade tog koridora, mnogi analitičari smatraju da bi cijene nafte mogle vrlo brzo porasti iznad 100 dolara po barelu. U kombinaciji s političkom neizvjesnošću i ekonomskim pritiscima, takav razvoj situacije mogao bi značajno narušiti stabilnost globalnih tržišta u budućnosti. 

- Ne očekujem da će se tjesnac zatvoriti. To je jednostavno zato što Iranu treba Hormuški tjesnac otvoren za prolaz brodova za njegove klijente, Indiju i Kinu - rekao je dr. Yousef Alshammari, predsjednik Londonskog koledža za energetsku ekonomiju, za Euronews Business, prije nego što su SAD napale Iran.

Rizici povezani s prolazom već su utjecali na cijene. Neki naftni tankeri odbili su proći. Prema FT-u, najveća svjetska javno kotirana tvrtka za prijevoz naftnih tankera Frontline izjavila je da će odbiti nove ugovore za plovidbu kroz Hormuški tjesnac.

U međuvremenu, 'osiguravajuća društva vjerojatno će trenutno naplaćivati ​​više, dok Katar pokušava odgoditi svoje pošiljke LNG-a koje prolaze kroz tjesnac', dodao je Alshammari.

Polja prirodnog plina u regiji također privlače pozornost. Iran dijeli najveće polje prirodnog plina na svijetu, polje Južni Pars, s Katarom. Ukapljeni prirodni plin (LNG) koji dolazi iz ove regije ključan je za ostatak svijeta, uključujući Europu.

Kako je Europa pogođena

Iako EU trenutno ima odgovarajuće zalihe LNG-a, ovisnost bloka o globalnom LNG-u čini ga ranjivim na geopolitičke šokove jer smanjuje svoju ovisnost o ruskom plinu.

Dok je tržište procjenjivalo nedavni rizik od poremećaja u opskrbi, europske cijene plina značajno su porasle. Primarna referentna vrijednost za europske cijene plina, nizozemski TTF (Title Transfer Facility), porastao je na tromjesečni maksimum, približivši se 42 eura po megavat satu u ponedjeljak ujutro u Europi.

Uvoz Europe iz Katara osigurava gotovo 10 posto njezinih potreba za LNG-om. Druge zemlje u regiji, uključujući Egipat, također izvoze LNG u Europu. Međutim, nakon napada Hamasa 7. listopada 2023., Izrael je zatvorio dio vlastite proizvodnje, prisiljavajući Egipat da zaustavi isporuke LNG-a i uzrokujući nagli porast europskih cijena prirodnog plina.

Europa trenutno ima niz dobavljača prirodnog plina. Norveška je bila glavni dobavljač plina za EU u 2024., osiguravajući preko 33 posto ukupnog uvoza plina. Ostali dobavljači uključivali su Sjedinjene Američke Države, Alžir, Katar, Ujedinjeno Kraljevstvo, Azerbajdžan i Rusiju.

Najveće zemlje uvoznice LNG-a u EU uključuju Francusku, Španjolsku, Italiju, Nizozemsku i Belgiju.

Ako su pošiljke iz Katara pogođene, Belgija, Italija i Poljska su najviše pogođene, jer ta zemlja opskrbljuje 38-45 posto njihovog uvoza LNG-a, prema Institutu za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA).

Dobra je vijest da je potražnja za plinom obično na najnižoj razini u Europi u ovo doba godine. Unatoč tome, toplije vrijeme nego inače diljem bloka potiče potražnju za hlađenjem, što bi moglo povećati potrebu za energijom u nadolazećim tjednima.

- Nagli porasti cijena energije povećavaju inflaciju i mogu imati domino učinak na politiku središnje banke - rekao je Alshammari.

Središnje banke, uključujući američki Fed i Bank of England, odustale su od smanjenja kamatnih stopa jer neizvjesnost raste. Ako vide da je inflacija u bliskoj budućnosti upornija i da se, u slučaju ECB-a i BoE-a, cilj od dva posto udaljava, daljnje monetarno stezanje moglo bi pritisnuti gospodarstvo s višim troškovima zaduživanja i ulaganja.

- Kao rezultat rata u Ukrajini, došlo je do zaokreta, posebno iz EU, kako bi nabavila svoj ukapljeni prirodni plin, svoj LNG plin, ne iz Rusije, već od proizvođača, uključujući Katar - rekao je za Euronews Marco Forgione, generalni direktor IOExporta.

Dodao je da će sve što ograničava tranzit ukapljenog prirodnog plina imati brz utjecaj na EU, 'posebno u proizvodnom sektoru'.

Potražnja za naftom najveća je ljeti, dijelom zbog industrijske aktivnosti, ali trenutna ograničenja opskrbe i više cijene mogle bi dodatno pritisnuti proizvodnju.

Za europska poduzeća, koja se već suočavaju s pojačanim trgovinskim napetostima povezanim s američkim tarifama, suočavanje s trenutnim komplikacijama je 'kao igranje četverodimenzionalnog šaha', rekao je Forgione. Također je razgovarao s Euronewsom prije američkih napada tijekom vikenda.

Forgione je predvidio da bi nagli skokovi cijena nafte i smanjene cijene dostave mogli rezultirati značajnim porastom potrošačkih cijena, nedostatkom opskrbe i inflacijom. To je situacija u kojoj se proizvod smanjuje, ali cijena ostaje ista.

Utjecaj na globalno tržište

Iranska energetska infrastruktura je na meti sukoba.

Zemlja je deveti najveći proizvođač nafte u svijetu. Prema američkoj Upravi za energetske informacije, zemlja u punom kapacitetu proizvodi 3,8 milijuna barela nafte dnevno. No, zbog zapadnih sankcija, iranski izvoz nafte uglavnom se šalje u Kinu i Indiju.

Iran izvozi 1,5 milijuna barela dnevno, osiguravajući 10 posto kineskog uvoza nafte. Ako drugo najveće svjetsko gospodarstvo, Kina, bude lišeno ovog uvoza, to bi moglo utjecati na njezino gospodarstvo jer je prisiljeno nabavljati ga odnekud drugdje, što znači da bi cijene mogle naglo porasti.

Potencijalne geopolitičke posljedice iransko-izraelskog sukoba ostavljaju tržišta na rubu, a čini se da će volatilnost još neko vrijeme biti vrlo izražena. 

U međuvremenu, uloga Europe u sukobu tek će se otkriti. 

- Moja najveća briga je da će se to pretvoriti u širi sukob, u koji su uključene europske zemlje, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska. Ovo je scenarij koji nitko ne želi vidjeti - dodao je Alshammari.