Piše: Anamarija Mujanović
Koliko je zelena tranzicija važna za budućnost poslovanja pokazala je današnja konferencija 'Održivo financiranje: međusobna očekivanja financijskog i realnog sektora' u organizaciji Hrvatske udruge banaka i tvrtke EY te uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca. Ovogodišnje suše, popraćene rekordnim kišama, nikako nemaju dobar utjecaj na okoliš i prirodu, a dodajući pritom i korištenje plastike u svakodnevnom životu, europska regulativna koja obvezuje velike poduzetnike na održivo poslovanje ne može doći brže.
Cilj današnje konferencije u prostorijama HUP-a bio je okupiti predstavnike regulatora, financijskog i realnog sektora te iznijeti iskustva iz prakse svih dionika o ESG trendovima i obvezama imajući na umu prvenstveno EU taksonomiju i potrebu za prikupljanjem i objavom različitih ESG informacija, s naglaskom na međusobna očekivanja banaka i privatnog sektora.
Prvi dio konferencije obilježila su teorijska znanja, pa su tako svoja predavanja o održivom poslovanju održali zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek te predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman.
Borba s klimatskim promjenama
Predavanje pod nazivom 'Ozelenjivanje financijskog sustava: doprinos jačanju otpornosti gospodarstva na budućnost' Švaljek je održala u tonu trenutnih globalnih i klimatskih situacija te je naglasila odgovornost svih sektora da posvete posebnu pozornost okolišu, a najviše financijski sektor koji je s tim pitanjima povezan dvosmjerno jer, osim što kroz klijente utječu na klimatske promjene, one isto tako utječu na otpornost financijskih institucija putem klijenata.
‒ Svi dionici moraju djelovati s istim ciljevima: smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova i zaustavljanje devastacije okoliša. Kako bi ispravno prepoznale klimatske i okolišne rizike, banke trebaju poznavati svoje klijente: njihovu prošlost, njihove planove za budućnost i imati o njima relevantne podatke ‒ rekla je Švaljek te je naglasila i nužnost suradnje i jasnoće tijekom borbe s klimatskim promjenama.
Osim suradnje, globalno ulaganje podrazumijeva okolišne, društvene i upravljačke kriterije koji su jednako relevantni, a to je potvrdio i Žigman rekavši da trenutno okolišni rizici zahtjevaju brzu reakciju zbog čega se upravo na globalnoj razini naglasak stavlja upravo na njih.
Žigman je u svojoj prezentaciji naveo četiri glavna područja prema Strategiji za održivo financiranje u kojima bi financijski sustav svojim aktivnostima trebao podržati tranziciju gospodarstva prema održivosti. Ta četiri područja su financiranje održive tranzicije, uključivost, otpornost i doprinos financijskog sektora te globalne ambicije. Ipak, jasno je da ESG izvještavanje za poduzetnike znači velika prilagodba, a to je potvrdio i predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.
Veliki problem greenwashing
‒ Obveznici će morati prilagoditi svoje izvještajne procese, dok će oni koji do sada nisu objavljivali nefinancijske izvještaje, morati uspostaviti potpuno novi izvještajni proces. Upravo u tome im pomaže EU taksonomija ‒ rekao je Žigman ističući pritom da kombinacija sve veće potražnje za ESG ulaganjima te brzi razvoj tržišta stvara velik prostor za greenwashing.
‒ Greenwashing je složeno i višestrano pitanje koje ima različite oblike, ima različite uzroke i potencijalno može štetno utjecati na investitore koji žele održivo ulagati ‒ naglasio je Žigman, a dodao je i da upravo borba protiv greenwashinga, uz izgradnju kapaciteta ESME i nacionalnih regulatora u odnosu na održivo financiranje te praćenje, procjenu i analizu ESG tržišta i rizika jedno od strateških prioriteta za održivo financiranje.
Greenwashinga se dotakla i izvršna direktorica Sektora bonitetne regulative i metodologije Hrvatske narodne banke, Sanja Petrinić Turković, koja je sudjelovala u prvom panelu pod nazivom 'Uloga regulatora i javnog sektora u održivom razvoju' te je naglasila da snažan fokus mora biti na ovom problemu kako bi se to reguliralo i samim time kažnjavalo.
Na panelu su također sudjelovali i Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave HBOR-a, savjetnik u Fini Marko Krištof, članica Uprave agencije HAMAG BICRO Marijana Oreb te voditeljica Direkcije za superviziju investicijskih fondova i investicijskih društava HANFA-e Martina Verić.
Edukacija ključna
Kao predstavnici regulatora i javnog sektora u zelenoj tranziciji hrvatske ekonomije sudionici panela su naglasili potrebu za transparentnošću kao i pogodnosti koje donosi zelena tranzicija za hrvatske poduzetnike. Cijeli panel može se zaključiti riječju 'edukacija' jer to je ono što je najvažnije, educiranje zaposlenika o ESG ulaganjima te educiranje poduzetnika, ali i javnosti, o prilikama i obvezama koje dolaze s regulativom Europske unije.
‒ Banke i javni sektor će imati potrebu za kvalitetnom radnom snagom i evo zaista mi je teško procijeniti ima li dosta ljudi koji znaju ovu temu a naravno tu je jako važna edukacija ‒ rekao je Galičić naglašavajući nedostatak kvalificiranog radnog kadra potrebnog tijekom tranzicije jer, kako je naglasio, potreban je kadar koji zna procijeniti rizike.
Pod kvalificiran kadar podrazumijevat će se svakako i osobe koje su sposobne učiti kroz praksu jer će regulatorna tijela svakako morati kroz sljedeće razdoblje dobro promatrati i nadzirati tržište kako bi se moglo procijeniti što dobro funkcionira u praksi, a što ne, a poticaj poduzetnicima da budu održivi čak i ako se to od njih ne zahtijeva zasigurno će biti i niže kamatne stope prilikom uzimanja kredita kod banaka.
Banke spremne pomoći
Zato nije ni čudno da su na drugom panelu brojni sugovornici bili upravo iz bankarskog sektora. Panel pod nazivom 'Održivost poslovanja kao preduvjet za financiranje' okupio je člana Uprave Erste banke Krešimira Barića, višeg direktora Direkcije kontrole rizika OTP banke Antu Knezovića, članicu Uprave PBZ-a Andreu Pavlović, direktora upravljanja portfeljem, cjenovnom strategijom i ESGjem Zagrebačke banke Darijana Podnara te izvršnog direktora upravljanja kreditnim rizicima Raiffeisen banke Dubravka Lukača. A osim predstavnika banaka na panelu su govorili i član Uprave tvrtke Valamar Riviera Marko Čižmek kao i član Uprave Končara Josip Lasić.
Panel je pak doveo do zaključka da koliko god je taksonomija sveobuhvatna i dobra, još uvijek ima puno prostora za nadopunu te samim time ima puno izazova koje se treba pobjediti, no banke su, barem po riječima sudionika ovog okruglog stola, spremne poduzetnicima izaći u susret kako bi što jeftinije postigli energetsku učinkovitost.
‒ Uz zelene investicijske kredite, Zagrebačka banka nudi poduzetnicima i održivi kredite koji imaju definirane elemente koje poslovni subjekt planira ispuniti i ukoliko on to ispuni dolazi do korekcije u cijeni ‒ rekao je Podnar dodajući da se uistinu trude poticati poslovne subjekte na daljnji napredak u smjeru energetske učinkovitosti i održivosti.
A edukacija je, baš kao i u prethodnom panelu, bila ključna riječ. Svi su pak svjesni činjenice da se u zelenu tranziciju i održivost starta odjednom i nitko tu nije iskusan, bez obzira koliko već ulagao u 'zeleno'. Upravo je zato zaključak ovog panela bio i da se fokus sada mora staviti na praksu, a ne da održivost bude samo slovo na papiru.