EU crna lista poreznih oaza: 11 zemalja pod europskim sankcijama

Europska unija redovito ažurira popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija i zemalja visokog rizika za pranje novca. Trenutno se na crnoj listi nalazi 11 zemalja, dok istovremeno 17 zemalja svijeta ne naplaćuje porez na osobni dohodak.

Ništa nova, ništa nova 

Najnovija revizija EU popisa nekooperativnih jurisdikcija iz veljače 2025. godine pokazuje da se lista nije mijenjala. Na njoj se nalaze Američka Samoa, Anguilla, Fidži, Guam, Palau, Panama, Ruska Federacija, Samoa, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci i Vanuatu.

Europsko vijeće koristi tri kriterija za procjenu koje uključuju poreznu transparentnost, pravednu oporezbu te postojanje mjera protiv BEPS-a. Zemlje na crnoj listi ne zadovoljavaju jedan ili više ovih standarda. Paralelno s crnom listom, EU vodi sivu listu od devet jurisdikcija koje su dale obveze o poreznim reformama i imaju priliku izbjeći sankcije dok provode potrebne promjene svojih poreznih sustava.

Prema javno dostupnim podacima, trenutno postoji 17 zemalja koje ne naplaćuju porez na osobni dohodak. To su Antigva i Barbuda, Sveti Kristofor i Nevis, UAE, Vanuatu, Brunei, Bahrain, Bahami, Bermuda, Kajmanski otoci, Turks i Caicos otoci, Britanski Djevičanski otoci, Monako, Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Somalija i Zapadna Sahara. Od ovih zemalja, samo Vanuatu nalazi se na EU crnoj listi poreznih oaza, što znači da je 16 od 17 zemalja bez poreza na dohodak uspjelo zadržati status kooperativne jurisdikcije prema EU standardima.

Programi državljanstva kroz investicije u zemljama bez poreza

Četiri zemlje s nultim porezom na dohodak nude programe državljanstva ili rezidencije kroz investicije. Antigva i Barbuda zahtijeva minimalnu investiciju od 230 tisuća dolara, a zemlja ne naplaćuje poreze na dohodak, bogatstvo, kapitalnu dobit ili nasljedstvo. Međunarodne poslovne tvrtke oslobođene su poreza na 50 godina.

Sveti Kristofor i Nevis traži minimalnu investiciju od 250 tisuća dolara i ne naplaćuje porez na dohodak, dividende, tantijeme ili kamate za rezidente. Korporativni porez iznosi 33 posto, a PDV između 10 i 15 posto. Vanuatu nudi najbrži program državljanstva koji traje između dva i četiri mjeseca uz minimalnu investiciju od 130 tisuća dolara. Zemlja ne naplaćuje porez na osobni dohodak, nasljedstvo ili kapitalnu dobit, a tvrtke mogu biti oslobođene poreza 20 godina uz naknadu od 300 dolara godišnje.

UAE Golden Visa program zahtijeva minimalnu investiciju od 205 tisuća dolara i zemlja ne naplaćuje porez na osobni dohodak, kapitalnu dobit, nasljedstvo ili nekretnine. Korporativni porez od devet posto primjenjuje se samo na tvrtke s profitom iznad 375.000 dirhama.

Ostale značajne destinacije uključuju Bahrain koji nudi rezidenciju kroz investiciju od 270 tisuća dolara i ne naplaćuje porez na dohodak, dok korporativni porez od 46 posto postoji samo za naftne tvrtke. Bahami zahtijevaju investiciju od 750 tisuća dolara, korporativni porez kreće se do tri posto prometa, a PDV između nula i 12 posto. Monako traži investiciju od milijun eura, korporativni porez ide do 33 posto, PDV je 20 posto, a nema porez na nekretnine. Bermuda zahtijeva investiciju od 2,5 milijuna dolara i ne naplaćuje porez na dohodak ili PDV.

Neke zemlje s nultim porezom na dohodak imaju ograničenja koja smanjuju njihovu privlačnost. Na primjer, Somalija i Zapadna Sahara označene su kao nesigurne za život i poslovanje te ne nude programe za dobivanje državljanstva ili rezidencije kroz investicije. Brunei, Kuvajt i Katar također ne omogućuju stjecanje državljanstva ili rezidencije kroz investicijske programe.

AML lista i praktični utjecaj na bankarstvo

EU je u lipnju 2025. godine ažurirala listu jurisdikcija visokog rizika za borbu protiv pranja novca. Bolivija i Britanski Djevičanski otoci dodani su na listu, dok su Hrvatska, Mali i Tanzanija uklonjeni. Također, banke u EU-u moraju primjenjivati pojačane mjere nadzora prema svim transakcijama iz zemalja na AML listi visokog rizika, što uključuje dodatnu dokumentaciju, produljene provjere i povećane troškove poslovanja.

Jurisdikcije na EU crnoj listi suočavaju se i s otežanim pristupom europskom financijskom sustavu. EU direktive zahtijevaju od banaka dodatne mjere due diligence, što rezultira duljim rokovima za otvaranje računa, dodatnom dokumentacijom za transakcije, povećanim troškovima compliance-a i mogućim odbijanjem poslovnih odnosa.

Prisutnost Ruske Federacije na EU crnoj listi povezana je sa sankcijama uvedenim nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Rusija je dodana na popis u veljači 2023. godine zajedno s Britanskim Djevičanskim otocima, Kostarikom i Maršalovim otocima.

OECD je uveo globalnu minimalnu stopu poreza na dobit od 15 posto za tvrtke s godišnjim prihodima iznad 750 milijuna eura. Više od 140 zemalja potpisalo je sporazum, no provedba je još u tijeku. Common Reporting Standard zahtijeva automatsku razmjenu poreznih informacija između zemalja, što ograničava mogućnosti skrivanja imovine u offshore jurisdikcijama.

Podsjetimo, EU je 2025. godine finalizirao nove propise o borbi protiv pranja novca. Novi europski nadzorni autoritet počeo je s radom 1. srpnja 2025. godine s proširenim ovlastima za koordinaciju AML mjera kroz EU. Nova AML direktiva stupa na snagu 2027. godine i uvodi dodatne zahtjeve za transparentnost koji mogu utjecati na trenutne popise zemalja visokog rizika.

Malta i Cipar, kao EU članice, pokazuju kako se mogu kombinirati porezne povlastice s EU standardima. Malta Global Residence Programme omogućuje 15 posto porez na inozemni prihod prenesen u Maltu uz nulti porez na prihod koji ostaje u inozemstvu. Zanimljivo je da teritorijalni porezni sustavi, koje koriste mnoge od spomenutih zemalja, oporezuju samo ekonomsku aktivnost na vlastitu teritoriju, što se smatra legitimnim pristupom u međunarodnom poreznom pravu.

EU liste nekooperativnih jurisdikcija redovito se ažuriraju na temelju procjene porezne transparentnosti, pravedne oporezbe i BEPS mjera. Od 17 zemalja bez poreza na dohodak, samo je Vanuatu trenutno na EU crnoj listi, dok ostale uspijevaju održati status kooperativnih jurisdikcija unatoč povlašćenim poreznim politikama.