EU fondovi bježe iz ruku: Hrvatska zaostaje u provedbi NPOO-a

Hrvatska se istaknula među članicama Europske unije po povlačenju sredstava iz fondova nove generacije, povukavši dosad 4,5 milijardi eura te prednjačeći u isplatama pojedinih tranši. Najveći dio ciljeva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) ostvaruje se kroz reforme i regulatorne aktivnosti, dok se sporiji napredak bilježi kod provedbe infrastrukturnih projekata, koji su često kompleksni i administrativno zahtjevni.

Ova kašnjenja posebno su zabrinjavajuća s obzirom na rokove – svi projekti iz NPOO-a moraju biti završeni do kraja lipnja 2026., dok je krajnji rok za iskorištenje sredstava 31. kolovoza iste godine. Iako su isplate u posljednje vrijeme ubrzane, sve je više pokazatelja da određeni broj projekata ili još nije započeo ili kasni u realizaciji.

Već u ožujku ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja je potvrdilo kako se neki projekti, poput izgradnje škola za jednosmjensku nastavu u vrijednosti od 1,3 milijarde eura, zbog kašnjenja neće moći u cijelosti financirati iz NPOO-a te će se njihova realizacija morati nastaviti uz sredstva iz državnog proračuna. Time je izravno potvrđen gubitak europskih sredstava zbog nepravovremene provedbe.

Na dodatne izazove ukazao je i Državni ured za reviziju, koji je krajem prvog tromjesečja ove godine upozorio na brojna ograničenja u provedbi pojedinih ulaganja, uključujući projekte koji još nisu pokrenuti te značajna kašnjenja u sektorima gospodarstva, zdravstva i obrazovanja. U tim područjima prijeti opasnost da stotine milijuna eura ostanu neiskorištene.

Prema njihovim podacima, Hrvatska je ostvarila tek 22,9 posto ciljanih pokazatelja kod investicijskih aktivnosti, što dodatno potvrđuje potrebu za ubrzanim preusmjeravanjem sredstava prema projektima koji su spremni za realizaciju i izvedivi u zadanim rokovima. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) već je više puta upozoravala na potrebu ubrzanja kako u provedbi reformi, tako i investicija, ističući kako sustav nije bio u potpunosti pripremljen za provedbu tako zahtjevnog financijskog instrumenta u relativno kratkom razdoblju.

U kontekstu dosadašnje dinamike, prostora za prilagodbu i maksimalno iskorištenje sredstava ostalo je vrlo malo. Pritom valja naglasiti da pojedine zemlje članice Europske unije već aktivno provode realokacije sredstava kako bi poboljšale njihovu iskoristivost. Tako je, primjerice, Poljskoj krajem svibnja odobreno preusmjeravanje gotovo šest milijardi eura iz fondova za zelene projekte prema obrambenim aktivnostima, uključujući izgradnju skloništa, cesta za tenkove i razvoj vojne tehnologije.

Koje su investicije spremne za brzu realizaciju?

Unatoč poteškoćama, privatni sektor u Hrvatskoj raspolaže projektima visokog učinka koji bi se mogli realizirati unutar propisanih rokova. Ipak, javnost još uvijek nema potpun uvid u stvarni status svih reformi i ulaganja iz NPOO-a, premda je riječ o ključnom strateškom dokumentu za razvoj zemlje. Dosadašnje iskustvo pokazuje kako su sredstva namijenjena javnom sektoru često zaustavljena zbog regulatornih i administrativnih prepreka, dok istovremeno postoji znatan interes i kapacitet za provedbu projekata u privatnom sektoru.

Iako je prema posljednjim podacima Europske komisije ostvarenje ciljeva poraslo s 25 posto, koliko je iznosilo sredinom 2024., na sadašnjih 36 posto, taj rezultat je i dalje ispod očekivanja, pogotovo u odnosu na preostalo vrijeme. Slične preporuke za unaprjeđenje iskorištenosti sredstava dobile su i druge članice EU-a, što ne iznenađuje s obzirom na velike razlike u uspješnosti – dok neke zemlje poput Danske, Francuske i Estonije bilježe stopu ispunjenja između 50 i 60 posto, druge znatno zaostaju.

U svjetlu svega navedenog, HUP predlaže hitno preusmjeravanje sredstava iz onih komponenti NPOO-a koje ne pokazuju zadovoljavajuću razinu provedbe prema projektima koji su spremni za realizaciju i imaju odgovarajući administrativni kapacitet. Naglasak bi trebao biti na realokaciji sredstava iz javnog u privatni sektor, gdje postoji konkretna spremnost i mogućnost dovršetka projekata do krajnjeg roka.

Među investicijama koje su spremne za brzu realizaciju, HUP posebno ističe program potpore za energetsku i resursnu učinkovitost mikro i malih poduzeća TERUG II, kao i poziv za ciljana znanstvena istraživanja (CZI), gdje je dosad ugovoreno tek 10 posto sredstava unatoč više od 300 zaprimljenih prijava. Postoji evaluirana rezervna lista projekata, a ulaganja bi doprinijela realizaciji reforme C3.2. R3-I1 i povećala ukupni učinak NPOO-a.

Nadalje, ističu se projekti koji uključuju vaučere za opremanje pogona, kupnju strojeva, izmjenu tahografa i ugradnju baterijskih sustava, a usmjereni su na privatni sektor. Tu su i ulaganja u kulturne i kreativne industrije u okviru tzv. grupe B, gdje je zaprimljen velik broj kvalitetnih prijava koje nisu mogle biti ugovorene zbog ograničene alokacije sredstava. Dodatno, kao prioritetne navode se i investicije u razvoj mreže vrlo brzog interneta (VHCN) i infrastrukture za električna vozila.

Projekt izgradnje mreže u ruralnim područjima, vrijedan 237,7 milijuna eura, pokazao je da je provedba izvediva, pa se predlaže sufinanciranje novih sličnih projekata i punionica za električna vozila, uključujući i vaučere za krajnje korisnike. Uzimajući sve u obzir, vrijeme je ključan faktor – kako bi se maksimalno iskoristila sredstva iz NPOO-a, nužno je poduzeti konkretne i brze korake u preusmjeravanju sredstava prema projektima koji imaju najveći potencijal za realizaciju i stvarni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.