Primjeri takvih projekata već postoje u područjima baterijskih tehnologija, vodika i mikroelektronike, a novi val investicija planiran je već za početak 2025. godine
Ako razvijate biznis oko umjetne inteligencije, tehnologija koje će pomoći u razumijevanju svemira, čiste tehnologije ili biotehnologije, velika je šansa da ćete se moći prijaviti za financiranje sredstvima iz EU fondova u sljedećem proračunskom razdoblju i da će ti fondovi biti itekako izdašni. Takve se poruke mogu isčitati iz novog dokumenta Europske komisije, Kompas konkurentnosti, u kojem, između ostalog stoji, da inovativne europske tvrtke ne bi trebale biti prisiljene tražiti financiranje u SAD-u, Aziji ili na drugim tržištima kako bi se razvijale i rasle.
Nije nikakva novost da Europa zaostaje u privlačenju kapitala za brzorastuće tvrtke, a financijska rascjepkanost i birokratske prepreke usporavaju njihov razvoj što je i motiviralo Komisiju da u navedenom dokumentu najavi niz mjera koje bi trebale olakšati financiranje inovativnih tvrtki, te potaknuti domaća, europska ulaganja u njih kako bi se osigurala konkurentnost EU-a na globalnoj sceni.
300 milijardi eura odlazi
Jedan od ključnih problema koje EU nastoji riješiti jest ograničen pristup europskog kapitala za financiranje inovacija. Svake godine čak 300 milijardi eura ušteđevine europskih građana završava na stranim tržištima što omogućuje rast stranih kompanija, umjesto da se reinvestira unutar EU-a. Kako bi se taj trend preokrenuo, Komisija planira reviziju europskog regulatornog okvira kako bi smanjili rizike za poslovne banke, investitore i rizični kapital te osigurali da brzorastuće tvrtke mogu pronaći financiranje u Europi.
Jedan od ključnih koraka bit će razvoj tzv. Europske unije štednje i ulaganja, koja bi trebala objediniti bankarska tržišta i tržišta kapitala. Ovaj projekt temelji se na preporukama iz izvješća Enrica Lette, a njegov cilj je iskoristiti privatnu ušteđevinu Europljana za ulaganja u inovacije, zelene tehnologije i digitalnu transformaciju.
Bolja javna nabava
Osim reforme financijskih tržišta, Komisija namjerava bolje iskoristiti javnu nabavu, koja trenutno čini 14 posto BDP-a EU-a. Računica pokazuje da bi povećanje učinkovitosti za samo jedan posto moglo donijeti uštede od 20 milijardi eura godišnje. No, osim ušteda, javna nabava može postati i moćno sredstvo za razvoj inovativnih dobara i usluga te stvaranje tržišta za strateške tehnologije. U tom kontekstu, planirana je revizija Direktive o javnoj nabavi koja bi omogućila davanje prednosti europskim proizvodima u nabavi za određene strateške sektore. Time bi se ne samo osnažilo europsko gospodarstvo, već i osigurala stabilnost opskrbe ključnim tehnologijama i uslugama.
Veliki industrijski projekti
Jedan od ambicioznijih projekata je osnivanje Europskog fonda za konkurentnost, koji bi trebao postati ključni instrument za poticanje ulaganja u strateške tehnologije. Od umjetne inteligencije do svemira, od čistih tehnologija do biotehnologije, ovaj fond trebao bi osigurati da Europa ne bude samo konzument, već i lider u razvoju i proizvodnji naprednih tehnologija. Fond će također podržavati važne projekte od zajedničkog interesa (IPCEI), koji omogućuju državama članicama da zajednički ulažu u velike industrijske projekte. Primjeri takvih projekata već postoje u područjima baterijskih tehnologija, vodika i mikroelektronike, a novi val investicija planiran je već za početak 2025. godine.