
Tvrtke iz sektora naoružanja iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Turske bit će isključene iz novog paketa financiranja obrane EU-a u iznosu od 150 milijardi eura, osim ako njihove matične države ne potpišu sporazume o obrani i sigurnosti s Bruxellesom.
Planirani fond, namijenjen državama članicama za nabavu oružja, bit će dostupan samo tvrtkama iz EU-a te onima iz trećih zemalja koje su potpisale obrambene sporazume s blokom, prema prijedlogu Europske komisije predstavljenom u srijedu.
Također bi isključivao napredne obrambene sustave nad kojima treća država ima ‘autoritet dizajna‘ – odnosno kontrolu nad njihovom konstrukcijom, korištenjem određenih komponenti ili konačnom uporabom, objavio je Financial Times.
To bi, primjerice, značilo isključenje američke obrambene platforme za protuzračnu i proturaketnu obranu Patriot, koju proizvodi tvrtka RTX, kao i drugih američkih oružanih sustava na koje Washington postavlja ograničenja u pogledu njihove uporabe.
Ova politika predstavlja pobjedu za Francusku i druge zemlje koje su zagovarale pristup ‘Kupuj europsko‘ u sklopu europskog obrambenog investicijskog plana, potaknutog zabrinutošću oko dugoročne pouzdanosti SAD-a kao obrambenog partnera i dobavljača, posebice nakon iskustava s predsjednikom Donaldom Trumpom.
Najmanje 65 posto troškova proizvoda trebalo bi biti potrošeno u EU-u, Norveškoj i Ukrajini, dok bi se preostali iznos mogao koristiti za proizvode iz trećih zemalja koje su potpisale sigurnosni sporazum s Unijom.
Glavna europska diplomatkinja Kaja Kallas smatra da je ovo prilika za ‘izgradnju snažne europske obrambene industrije‘, dodajući kako je rat u Ukrajini pokazao važnost posjedovanja oružja bez stranih ograničenja.
- U kriznim situacijama vaša vojska mora imati slobodne ruke - kaže Kallas.
Ujedinjeno Kraljevstvo intenzivno lobira za uključivanje u ovu inicijativu, posebno zbog svoje ključne uloge u europskoj ‘koaliciji voljnih‘, koja ima za cilj jačanje obrambenih kapaciteta kontinenta. Britanske obrambene tvrtke, uključujući BAE Systems i Babcock International, duboko su integrirane u obrambenu industriju EU-a, posebice u Italiji i Švedskoj.
Ako bi treće zemlje poput SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Turske željele sudjelovati u inicijativi, morale bi potpisati obrambeno-sigurnosno partnerstvo s EU-om.
Ogroman potencijal, ali i opasnost
Razgovori između Londona i Bruxellesa o takvom paktu već su započeli, ali su zapeli zbog zahtjeva za širim sporazumom između EU-a i UK-a, koji bi uključivao i kontroverzna pitanja poput ribarskih prava i migracija.
- Radimo na postizanju obrambenog i sigurnosnog partnerstva s Ujedinjenim Kraljevstvom. Zaista se nadam da ćemo do (EU-UK) summita u svibnju postići konkretne rezultate… postoji razumijevanje da moramo učiniti više i raditi zajedno - rekla je Kallas.
Isključenje Ujedinjenog Kraljevstva i Turske moglo bi stvoriti velike probleme europskim obrambenim tvrtkama koje imaju bliske veze s proizvođačima ili dobavljačima iz tih zemalja.
Spremni smo surađivati na europskoj obrani u interesu šire europske sigurnosti, kako bismo spriječili fragmentaciju obrambenih tržišta i stvorili pravne okvire koji omogućuju državama članicama partnerstvo s trećim zemljama - rekao je jedan britanski dužnosnik za FT, upitan o britanskom stavu prema pravilima novog EU fonda.
Ovaj potez izazvat će ozbiljnu zabrinutost u britanskom obrambenom sektoru. Jedan visoki dužnosnik britanske obrambene industrije izjavio je da je to ‘velik problem‘.
- Vidimo ogroman potencijal i ispravno je da se Ujedinjeno Kraljevstvo smatra dijelom Europe. No, ako će EU – a posebno Francuska – prema tome pristupati transakcijski, to podriva cijelu filozofiju zajedničke i ujedinjene Europe u kontekstu obrane i sigurnosti - dodao je.
Raniji francuski pokušaji ograničavanja obrambene potrošnje isključivo na EU tvrtke naišli su na snažan otpor zemalja poput Njemačke, Italije, Švedske i Nizozemske, koje imaju bliske veze s proizvođačima izvan EU-a.
Prijedlog mora biti odobren većinom glasova država članica EU-a.
Prema uvjetima plana, države članice EU-a mogle bi potrošiti 35 posto zajmova na proizvode koji sadrže komponente iz Norveške, Južne Koreje, Japana, Albanije, Moldavije, Sjeverne Makedonije i Ukrajine, navode dužnosnici.