EU planira oporezivati male pakete iz Kine s dva eura po komadu

Europska unija planira novi udar na male pošiljke iz trećih zemalja, ponajviše iz Kine, koje svakodnevno preplavljuju europska tržišta. Riječ je o otprilike 4,6 milijardi paketa godišnje, odnosno čak oko 12 milijuna dnevno, koji ulaze u EU bez carinskih davanja zahvaljujući tzv. de minimis pravilu. Trenutno, sve pošiljke pojedinačne vrijednosti do 150 eura oslobođene su carine, odnosno, plaća se samo PDV, a nerijetko ni poštarina nije uključena.

U Bruxellesu smatraju da je riječ o ozbiljnom gubitku prihoda te da se radi o 'rupi' koju bi trebalo zakrpati. Uvođenjem fiksne naknade po paketu žele ostvariti dodatne prihode, ali i zatvoriti prostor za manipulaciju postojećim pravilima.

Fiksna naknada od dva eura

Europski povjerenik Maroš Šefčovič najavio je u Europskom parlamentu kako Komisija priprema prijedlog prema kojem bi se na svaki mali paket izravno upućen iz treće zemlje u EU obračunavala fiksna naknada od dva eura. Za pošiljke koje se prethodno skladište unutar EU, ta bi naknada iznosila 0,5 eura, objavio je Financial Times. Ova sredstva koristila bi se za pokrivanje administrativnih troškova rastućeg broja carinskih obrada, dok bi višak sredstava išao izravno u proračun Unije.

Službeni prijedlog Komisije očekuje se uskoro, no kako sada stvari stoje, naknada bi mogla stupiti na snagu već 2028. godine.

Manipulacije sustavom

Ekonomski analitičar i profesor Luka Brkić pojašnjava kako ova praksa nije nova te da se ovdje radi o klasičnom primjeru iskorištavanja postojećeg sustava.

Ekonomski analitičar i profesor Luka Brkić

- To nije ništa novo ni nepoznato, a još manje radikalno. U teoriji se to naziva de minimis pravilom. Naime, kada uvozite robu iz zemlje u kojoj postoje carine od, primjerice, X posto, da biste to izbjegli – ako priroda robe to dopušta – roba se prepakirava u male pakete. Ti mali paketi tada prelaze granicu bez carine jer formalno gledano, riječ je o izvozu u zemlju, ali uz izbjegavanje carinskih davanja. To je dobro poznata praksa i provodila se ranije, a provodi se i danas - objašnjava Brkić. 

Ipak, tvrdi da postoje načini kako se tome može doskočiti, a jedan od njih je upravo taj da se na takve male pošiljke uvede dodatna pristojba, carina ili trošarina. To je, dodaje Brkić, sve dio nastojanja da se carinska politika učinkovitije provodi i da se suzi prostor za izbjegavanje carinskih obveza, baš kao što se radi i s porezima. U konačnici, carina jest oblik poreza.

- Uvođenje takvih mjera nije problematično. To je tehničko rješenje koje omogućuje vlastima, u ovom slučaju Europskoj uniji, da jasno poruče: 'Znamo što se događa, znamo da koristite rupe u zakonima.' Kako bi se ublažile posljedice takvog ponašanja, odnosno kako bi ga se destimuliralo, uvodi se dodatno fiskalno opterećenje na te male pakete.

S jedne strane imate one koji pokušavaju izbjeći carine pronalazeći rupe u regulativi, a s druge strane su vlasti koje na to odgovaraju mjerama kako bi umanjile ili u potpunosti uklonile takvu praksu - komentira Brkić. 

Potrošači kao kolateralne žrtve?

EU mjeru pravda brigom za sigurnost potrošača, tvrdeći da je velik broj proizvoda koji pristižu iz Kine tehnički neispravan, opasan po zdravlje ili jednostavno neusklađen s europskim normama. No, s obzirom na godišnju količinu od 4,6 milijardi paketa godišnje koju smo spomenuli na početku teksta, brojni će europski građani i male tvrtke ovime izgubiti pristup iznimno jeftinim proizvodima koji su dosad bili oslobođeni svih davanja. Nema sumnje da će nova regulativa, ako bude usvojena, na jedan način preoblikovati način na koji Europljani kupuju preko interneta.