EU planira širu suradnju s državama pogođenima američkim carinama

Europska unija priprema se pojačati suradnju s državama koje bi, poput nje same, mogle biti pogođene novim trgovinskim mjerama Donalda Trumpa. Prema upućenim izvorima, Bruxelles razmatra mogućnost koordinacije s partnerima poput Kanade i Japana, iako su detalji zasad predmet internih razgovora, objavio je Bloomberg. 

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada pregovori između EU i SAD-a traju znatno dulje od očekivanog i ostaju blokirani na nekoliko ključnih točaka, od carinskih stopa na poljoprivredne proizvode do automobilske industrije. Države članice EU-a informirane su o aktualnom stanju pregovora tijekom vikenda.

Povjerenica za tržišno natjecanje Teresa Ribera u ponedjeljak je izjavila da EU želi dodatno ojačati trgovinske veze s Indijom i drugim partnerima u azijsko-pacifičkoj regiji.

-. Moramo istražiti koliko daleko, koliko duboko možemo ići u pacifičkom području s drugim zemljama - rekla je Ribera za Bloomberg TV iz Pekinga, gdje sudjeluje u razgovorima s kineskim dužnosnicima o klimatskim pitanjima. Posebno je istaknula pregovore s Indijom, za koje se očekuje da će biti zaključeni do kraja godine.

Carine su ozbiljna prijetnja europskoj ekonomiji 

Dan ranije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će EU do 1. kolovoza produljiti suspenziju trgovinskih protumjera protiv SAD-a, kako bi se ostavio prostor za daljnje razgovore. Te su mjere uvedene kao odgovor na carine koje je Trump svojevremeno nametnuo na čelik i aluminij, a nakon suspenzije sada bi ponovno trebale stupiti na snagu.

- Istodobno ćemo nastaviti pripremati daljnje protumjere kako bismo bili potpuno spremni - rekla je von der Leyen u nedjelju u Bruxellesu, ponovivši da EU preferira 'dogovoreno rješenje'.

Trenutno pripremljeni paket protumjera vrijedan je oko 21 milijardu eura, a još jedan, težak približno 72 milijarde eura, zajedno s planiranim mjerama kontrole izvoza, mogao bi biti predstavljen članicama već početkom tjedna, navode izvori.

Von der Leyen je također naglasila da se mehanizam EU-a za zaštitu od prisile, odnosno naš najjači trgovinski instrument, za sada neće aktivirati. 

- ACI je stvoren za izvanredne situacije. Još nismo tamo - izjavila je. 

U odgovoru na Trumpove najave, francuski predsjednik Emmanuel Macron putem društvenih mreža pozvao je na ubrzanje priprema za 'vjerodostojne protumjere', uključujući i aktivaciju alata protiv prisile, ako do 1. kolovoza ne bude postignut dogovor.

Njemački kancelar Friedrich Merz u nedjelju je upozorio da bi najavljene carine od 30 posto teško pogodile njemačke izvoznike.

- To zahtijeva dvije stvari: jedinstvo u Europskoj uniji i dobre komunikacijske linije s američkim predsjednikom - rekao je Merz u intervjuu za ARD, naglasivši da blisko surađuje s drugim europskim čelnicima kako bi spriječili uvođenje najavljenih carina.

Prema procjenama Goldman Sachsa, predložena carina od 30 posto, u kombinaciji s postojećim sektorskim carinama i dodatnim nametima na kritičnu robu, mogla bi povećati ukupnu američku carinsku stopu za EU na 26 postotnih bodova. Ako bi se takva mjera uvela i zadržala, to bi smanjilo BDP eurozone za ukupno 1,2 posto do kraja 2026., pri čemu bi najveći učinci tek uslijedili.

- EU bi vjerojatno uzvratila na opće carine od 30 posto postupno, počevši od dana uvođenja novih američkih carina, čime bi se povećao rizik daljnje eskalacije trgovinskog sukoba - naveli su analitičari Goldman Sachsa. Ipak, dodaju da bi najnovija prijetnja mogla biti pregovaračka taktika, pa ostaju pri osnovnom scenariju u kojem bi bile dogovorene postojeće carinske stope od 10 posto na svu robu i 25 posto na čelik, aluminij i automobile.

Automobili u fokusu

Trump je prošli tjedan poslao pisma trgovinskim partnerima, prilagodio carinske prijedloge iz travnja i pozvao na nove razgovore. U pismu objavljenom u subotu upozorio je EU da će od sljedećeg mjeseca primjenjivati carinsku stopu od 30 posto ako se ne postignu bolji uvjeti.

Trump je u nedjelju potvrdio da su trgovinski razgovori s EU-om u tijeku, izjavivši to novinarima u Zajedničkoj bazi Andrews u Marylandu.

Unatoč pokušajima Bruxellesa da postigne preliminarni dogovor s Washingtonom, Trumpovo pismo poljuljalo je očekivanja o dogovoru u zadnji trenutak. Meksiko, koji također pregovara s SAD-om, navodno je bio iznenađen kad je primio sličnu poruku.

EU nastoji dogovoriti carinu ne višu od 10 posto na poljoprivredni izvoz, a opcija kompenzacijskog mehanizma kojom bi proizvođači automobila dobili carinske olakšice u zamjenu za ulaganja u SAD za sada nije na stolu, jer postoji bojazan da bi takva rješenja mogla potaknuti premještanje proizvodnje iz Europe.

Prema izvorima, pregovori su trenutačno usmjereni na pitanja u vezi s carinama na automobile. Očekuje se da će se razgovori između EU i SAD-a nastaviti ovaj tjedan.

Prema prethodnim informacijama Bloomberga, predmet pregovora je početni dogovor kojim bi većina izvoza iz EU bila obuhvaćena carinom od 10 posto, uz određena izuzeća za sektore poput zrakoplovne industrije i medicinskih uređaja. Europska strana također traži smanjenje carina na žestoka pića i vina te ublažavanje 50-postotnih tarifa na čelik i aluminij.

SAD je u pregovorima predložio 17-postotnu carinu na poljoprivredne proizvode. Početni dogovor mogao bi uključivati i teme poput necarinskih barijera, ekonomske sigurnosti i strateških kupnji.

Osim univerzalne carine koja bi trebala stupiti na snagu u kolovozu, Trump je već uveo 25-postotne carine na automobile i njihove dijelove, kao i dvostruko više na metale. Također radi na proširenju sektorskih carina na područja poput farmaceutike i poluvodiča, a nedavno je najavio i carinu od 50 posto na bakar.

Iako dogovor u ovoj fazi ne bi automatski zaštitio EU od tih sektorskih mjera, ona ipak nastoji osigurati povlašteni tretman za svoje tvrtke u industrijama koje bi mogle biti pogođene.