Biznis i politika
StoryEditor

EU predlaže nove sankcije dok Rusija obara naftne rekorde

14. Veljača 2023.

Europska unija je spremna predložiti novi paket sankcija kako bi dodatno ograničila sposobnost Moskve da podupire svoj ratni stroj, piše Bloomberg.

Nove mjere će uključivati opsežne nove zabrane izvoza niza proizvoda, tehnologija i komponenti koje su identificirane u ruskom oružju raspoređenom u Ukrajini. Europska komisija također planira predložiti nove izvozne sankcije  usmjerene na teška vozila, uključujući kamione i strojeve koji se inače koriste u šumarstvu i poljoprivredi kao i moguća ograničenja uvoza ruske gume i asfalta.

Potencijalni paket sankcija tek treba biti službeno predložen i još se može promijeniti. Za usvajanje sankcija EU-a potrebna je potpora svih država članica a o mogućim novim sankcijama prema Rusiji će se raspravljati krajem tjedna, s ciljem da se novi paket sankcija odobri do najkasnije 24. veljače, što je taman godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Wagner sankcije

Paket mjera, deseti EU-ov od početka  ruske invazije, također bi mogao uvesti sankcije protiv više desetaka pojedinaca i subjekata. EU bi također mogla dodatno sankcionirati rusku plaćeničku skupinu Wagner, za što se navodno najviše zalaže Francuska. Procjenjuje se da Wagner kontrolira oko 50.000 vojnika u Ukrajini, a prisutan je i u zemljama središnje Afrike.

Novim paketom EU želi blokirati sve one koji pokušavaju zaobići sankcije zabranom tvrtkama da prodaju ključne izvozne proizvode i tehnologije trećim zemljama koje ih potom isporučuju Rusiji. To bi također uključivalo daljnje mjere usmjerene na moskovski sektor dronova i uvoz dronova iz Irana.

Paralelno, EU također priprema nove sankcije protiv Bjelorusije zbog njene uloge u podržavanju ruskog rata u Ukrajini, usklađujući ograničenja za Minsk s onima za Moskvu. Europska komisija također razmišlja i o tome da se sankcije prošire na više ruskih banaka, ali kako tvrdi Bloomberg, neke zemlje EU-a se izričito protive tom potezu.

Malo je vjerojatno da će EU ciljati na rusku nuklearnu tvrtku Rosatom kao dio ovog paketa mjera jer je nekoliko država članica protiv toga. Ukrajinski predsjednik Voldomir  Zelenski prošlog je tjedna izravno pozvao čelnike EU-a da nametnu sankcije tvrtki, tvrdeći da je odgovorna za preuzimanje nuklearne elektrane Zaporožje, te uzimanje radnika za taoce i deportaciju njihove djece u Rusiju.

Rusija smanjuje proizvodnju?

Kad je Rusija prošli tjedan objavila da će smanjiti proizvodnju nafte za pola milijuna barela dnevno u znak odmazde protiv zapadnih sankcija, bilo je skepticizma oko toga radi li to doista svojom voljom jer što se Zapada tiče, Moskva posustaje pod teretom sankcija.

Kadri Simson, povjerenik EU za energetiku je nakon ruske objave o smanjenju proizvodnje rekao kako to nije bilo dobrovoljno već im je bilo nametnuto zbog toga što ‘nemaju mogućnost održati obujam proizvodnje jer nemaju pristup potrebnoj tehnologiji‘.

Međutim, podaci iz Rusije pričaju drugačiju priču.

Ruske tvrtke prošle su godine izvele najviše bušenja na svojim naftnim poljima u više od desetljeća, s malo znakova da su međunarodne sankcije ili odlazak nekih velikih zapadnih tvrtki izravno naštetili takozvanim operacijama uzvodnog toka. To može objasniti kako se proizvodnja nafte u zemlji oporavila u drugoj polovici 2022., čak i nakon što su nametnuta daljnja ograničenja na njezin izvoz.

Industrija uglavnom nastavlja raditi kao i prije. Rusija je uspjela zadržati većinu kompetencija, imovine i tehnologija u području naftnih usluga – rekao je Vitaly Mikhalchuk, voditelj istraživačkog centra u Business Solutions and Technologies, nekadašnjoj ruskoj jedinici konzultantske tvrtke Deloitte & Touche LLP.

Rušenje rekorda

Od odluke predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu prije godinu dana, ruska naftna industrija prošla je kroz najdramatičniju promjenu političkih okolnosti od raspada Sovjetskog Saveza. Velike zapadne kompanije, uključujući BP, Shell, i Exxon Mobil Corp., odustale su od višemilijarderskih ulaganja u zemlji a slijedili su ih i neki od velikih međunarodnih pružatelja usluga. Europa je također uvela ‘sveobuhvatna ograničenja izvoza opreme, tehnologije i usluga za energetsku industriju u Rusiji‘.

Ipak, ruske naftne platforme prošle su godine izbušile ukupnu dubinu veću od 28.000 kilometara, što je najviše u više od desetljeća, prema podacima industrije koje je objavio Bloomberg. Ukupan broj započetih bušotina porastao je za gotovo 7 posto na više od 7.800, pri čemu je većina ključnih naftnih kompanija nadmašila svoje rezultate iz prethodne godine.

Nekoliko je čimbenika pomoglo Rusiji da održi svoju naftnu industriju u pokretu.

Prvo, vrhunski međunarodni pružatelji činili su samo 15 posto ukupnog segmenta naftnih usluga u zemlji 2021., prema podacima Vygon Consultinga. Unutarnje jedinice domaćih proizvođača kao što su Rosneft PJSC, Surgutneftegas PJSC i Gazprom Grupa čine pak najveći dio tržišta.  Drugo, neki od najznačajnijih zapadnih dobavljača naftnih usluga nisu napustili zemlju. SLB i Weatherford International Plc nastavljaju poslovanje u Rusiji, uz određena ograničenja. Glavni izvršni direktor SLB-a Olivier Le Peuch rekao je u srpnju da mu jedinstvena korporativna struktura njegove tvrtke daje fleksibilnost za rad u Rusiji, dok u potpunosti poštuje sankcije SAD-a i EU-a.  Također, Weatherford je prošle godine rekao da je zaustavio ‘svaka nova ulaganja ili implementaciju nove tehnologije u Rusiji‘, ali njegovo najnovije tromjesečno izvješće još uvijek navodi Rusiju među zemljama u kojima posluje.

Treće, dva naftna servisna diva koji su napustili Rusiju - Halliburton Co. i Baker Hughes Co. - prodali su svoje poslovanje u zemlji lokalnoj upravi. To je jedinicama omogućilo da zadrže osoblje i stručnost, piše Bloomberg.

Glavno pitanje za rusku domaću naftnu industriju bilo je dobivanje zapadne visokotehnološke opreme ali ti  se problemi rješavaju zahvaljujući uvozu preko posrednika u prijateljskim državama ili pronalaskom alternativnih dobavljača u Kini.

Otkako je u travnju dosegnula najnižu razinu nakon invazije od 10,05 milijuna barela dnevno, ruska se proizvodnja nafte vratila na oko 10,9 milijuna barela dnevno krajem 2022. i ostala blizu te razine u siječnju. Iako je učinak sankcija ograničen, ruska naftna industrija suočava se s drugim izazovima a to je nedostatak kapaciteta za skladištenje nafte u velikim razmjerima.

Iako se proizvodnja vraća na svoje normalne razine, prihodi od nafte i plina su pali 46 posto na godišnjoj razini, najviše zbog pada cijene Uralsa (glavna izvozna mješavina sirove nafte) i pada izvoza prirodnog plina, priopćilo je prošlog tjedna rusko ministarstvo financija.

Iako zapadne tehnološke sankcije vjerojatno neće imati kratkoročni učinak na rusku naftnu industriju, učinci bi mogli biti vidljivi dugoročno, Međutim, kako piše Bloomberg, ruska proizvodnja nafte mogla bi održavati ove razine idućih četiri do pet godina.

14. travanj 2024 18:31